Njemačka može više učiniti za Darfur

Izgorena zemlja, razbacani leševi, teško naoružani vojnici u pobjedničkoj pozi, uništena sela, izbjeglice, nepregledni konvoji izmučenih ljudi. I lica. Lica muškaraca, žena, djece prikazani na više od 170 fotografija koji će se sedam dana izmjenjivati tokom projekcija na fasadi Jevrejskog muzeja. Leslie Thomas, arhitektica iz Čikaga je inicijator ove velike projekcije koja je nastala radom osam u svijetu renomiranih fotoreportera, čije su kamere zabilježile trenutak stvarnosti Darfura:

" Cijeli program se zove "Darfur, Darfur", jer postoje dvije strane medalje. S jedne strane humanitarna kriza, nešto što se može zaustaviti. Sa druge strane to je bogata, živa, multijezična i multikulturna regija, koja ima budućnost i koja je imala fantastičnu prošlost. A, upravo da bi se to vratilo, želimo skrenuti pažnju”.

Darfur je smješten na zapadu Sudana i graniči sa Čadom. Stalnu borbu afričkih plemena i arapskih nomada za malo obradive zemlje i čiste vode, pogoršale su klimatske promjene, sve duži periodi suša. Uz to sudanska vlada od 80-tih godina nastoji arabizirati cijeli region. Formiranje dvije ustaničke organizacije 2003. godine koje su objavile oružanu pobunu tražeći da se zaustavi marginalizacija afričkih plemena, dovelo je do velike vojne reakcije. Sudanska vlada je sama bombardirala bezbrojne civile i naoružala miliciju koja će se boriti rpotiv ustanika:

" U protekle četiri godine ubijeno je više stotina hiljada ljudi , preko dva miliona su bez krova nad glavom, za četiri miliona je potrebna pomoć, bezbrojne izbjeglice samo vegetiraju u improviziranim logorima u darfuru i susjednim zemljama. Sela su spaljena, žene su silovane, djeca oteta ili ubijena", citira Michael Blumenthal, direktor Jevrejskog muzeja, iz jednog izvještaja Generalnog sekretara UN-a .

Salih Mahmoud Osman, advokat i aktivista za ljudsak prava zato traži uključenje medjunarodne zajednice:

"Neophodne su jake UN- trupe. Mi, ljudi iz Darfura molimo medjunarodnu zajednicu da stanje ocijeni tako da je neophodna humanitarna intevencija".

Iako je Vijeće sigurnsoti UN-a usvojilo desetine rezolucija u kojima se od sudanske vlade traži razoružanje milicija, do sada je malo toga provedeno u djelo. S jedne strane sudasnska vlada samtra da bi dolaskom zapadnih trupa Sudan postao “drugi Irak”, a sa druge strane Rusija se protivi miješanju u unutarnje stvai jedne zemlje, dok za Kinu 7 procenata naftnog uvoza dolazi iz Sudana. Carroll Bogert, iz organizacije “ Human Rights Watch,” traži više angažmana Evrope:

“ Smatramo da Evropa na medjunardonom planu može više učiniti. Jer, UN ne može biti glavni akter. Vjerujemo da evropske zemlje mogu više doprinijeti, a posebno je Njemačka sada u dobroj situaciji da nešto učini”.

Njemačka trenutno predsjedava Vijećem EU, a u Jevrejskom muzeju u Berlinu upravo je započela sedmica akcije za Darfur.