Navala azilanata iz Čečenije i Srbije

Najveći broj tražilaca azila, više od 11.500, ima ruski pasoš. Devedeset odsto njih stiže iz Čečenije. Oni stižu s područja Kavkaza, gdje se zbog konflikata bilježe znatne povrede ljudskih prava, upozorava Günter Burkhardt iz organizacije Pro Asyl. On upozorava kako se rast broja azilanata u Njemačkoj ne bi smio koristiti u svrhu predizborne kampanje.

Državni sekretar u njemačkom Ministarstvu unutrašnjih poslova, Ole Schröder, povećan broj azilanata interpretira drugačije: "Mnogi ljudi iz Čečenije očito misle da nakon što podnesu zahtjev za azil smiju i raditi ovdje, što nije slučaj. Ipak, mi pažljivo provjeravamo svaki zahtjev, jer naravno tu može da bude i osoba koje su proganjane."

Ipak, njemački Zavod za migracije i izbjeglice procjenjuje kako su svakoj petoj osobi, koja dolazi iz Ruske Federacije, bila ugrožena ljudska prava.

Ima li islamista među azilantima?

Među azilantima je navodno i oko 200 islamista, koji imaju namjeru da u Njemačkoj sakupljaju novac ili da vrbuju ljude koji su spremni da odu i bore se na Kavkazu. Taj podatak je njemačkim medijima prenio jedan neimenovani izvor njemačke obavještajne službe.

Poznato je i da su dvojica mladića, koji su nedavno u Bostonu izveli teroristički napad, bili porijeklom iz Čečenije, kaže Ole Schröder: "Naravno da moramo paziti da teroristi ne iskoriste zahtjeve za azil kao priliku da uđu u Njemačku."

Još je jedan razlog za veliki broj zahtjeva za azil: novac. "Svaki Čečen u Njemačkoj dobija i do 4.000 eura", pisalo je je u jednim kavkaskim novinama. Krijumčarske bande su iskoristile tu lažnu informaciju kako bi uzele novac od običnih ljudi i transportovali ih preko Poljske i Češke do Njemačke.

Zahtjevi državljana Srbije bez šanse za pozitivan odgovor

Günter Burkhardt ipak upozorava da se ne smije paušalno stvarati loše mišljenje o onima koji traže azil, bilo da su to Čečeni ili Romi. A upravo među azilantima, koji stižu iz Srbije, ima veliki broj Roma. Burkhardt ocjenjuje kako je njihova pozicija u Srbiji katastrofalna.

"U Srbiji, općenito u državama Balkana, Romi su gurnuti na marginu društva, žrtve su diskriminacije i ugrožena im je egzistencija. I proteklih godina je bilo tako da oni tokom ljetnih mjeseci kreću u pravcu zapadne Evrope kako bi tamo prezimili", kaže Burkhardt.

Ipak, Ole Schröder kaže da je procenat onih koji su državljani Srbije, a koji su dobili azil, ravan nuli. Ostaju samo oni, kojima je potrebno pružiti liječničku pomoć, a za sve ostale se sprovodi ubrzani proces o odluci po zahtjevu za azil, koji završava odbijenicom.

Autori: Karin Jäger / Azer Slanjankić

Odgovorna urednica: Marina Martinović