Njemačka nije useljenička, nego iseljenička zemlja

Debata oko izjave Horsta Seehofera, šefa Kršćansko-socijalne unije, se u međuvremenu razvila u tom smjeru tako što se Njemačka zbog ove izjave, kako piše Die Welt, sada podijelila u dva tabora: u one koji kažu da su Njemačkoj potrebni kvalificirani useljenici, i u one koji smatraju da se prvo trebaju iskoristiti potencijali vlastitog stanovništva.

U ove druge se ubrojila i sama kancelarka Angela Merkel, koja je stala u obranu Seehofera. "Prvo bi se trebalo krenuti u rješavanje problema manjka kvalificiranih radnika kroz pojačano kvalificiranje njemačkog stanovništva", prenosi kancelarkinu poruku Die Welt. A za to vrijeme se i Seehofer brani da ono što je izjavio nije tako mislio te da riječi "zaustavljanje useljavanja" nikad nije tako izgovorio, nego da je ovime htio potaknuti debatu oko pojačanog iskorištavanja vlastitih radnih potencijala.

Bez useljenika doći će kraj gospodarskom rastu

Die Welt u svezi s tim, međutim, navodi da su, što se manjka kvalificiranog kadra tiče, ekonomija i znanost u stvari jednog mišljenja i prenosi izjavu Klausa Zimmermanna, predsjednika Njemačkog Instituta za ekonomska istraživanja (DIW - Deutsches Institut für Wirtschaftsforschung), koji kaže: "Moramo se podhitno oslonuti na kvalificirane useljenike jer bez useljavanja bi ubrzo mogao doći kraj gospodarskom rastu."

Postoje statistike, koje govore u prilog ovome, odnosno da je Njemačkoj prije svega potrebno inženjera i kompjuterskih stručnjaka. "Čak u godini krize, 2009-oj, ostalo je 34.000 praznih inženjerskih radnih mjesta. Ukupno je to gospodarstvo stajalo 3,4 milijarde eura. Nestašica kadrova je, prema navodima Saveznog zavoda za zapošljavanje, evidentna i kod liječnika, u oblasti njege starijih osoba, električara i metalaca. Nestašica će postati još veća. Zbog pada prirodnog priraštaja će potencijal radne snage do 2030. godine opasti za šest milijuna ljudi. Potrebno će biti najmanje 500.000 više radnika godišnje, kako bi se održalo naše gospodarstvo, smatra Zimmermann iz Instituta za ekonomska istraživanja. No, od toga je Njemačka još dosta udaljena. Protekle godine, doduše, jeste 721.000 ljudi uselila u Njemačku, ali je istovremeno iselilo njih 734.000. Sudeći prema tim brojkama, Njemačka nije useljenička zemlja, ona je iseljenička zemlja!" - navodi Die Welt.

Zahtjevi za uvođenjem bodovanja useljenika, kao u Australiji i Kanadi

Frankfurter Rundschau u svezi s tim prenosi i izjavu Serkana Törena, glasnogovornika za pitanja integracije u klubu zastupnika liberala u Bundestagu, koji kaže: "Moramo konačno prekinuti s pričanjem te bajke o masovnom useljavanju u Njemačku. Od 2006. je manje Turaka došlo u Njemačku, nego što ih je napustilo zemlju. Potrebna nam je pragmatična integracijska politika i usmjereno doseljavanje."

Die Welt uz to objašnjava da su "oni koji napuštaju Njemačku, često oni koji su izuzetno dobro obrazovani, a da se o stupnju obrazovanja onih koji dolaze u zemlju, malo zna. Iz ekonomskih krugova stoga zahtijevaju uspostavljanje useljeničke politike po principu bodovanja, kao u klasičnim useljeničkim zemljama Australiji i Kanadi. Ove zemlje reguliraju svoju useljeničku politiku na osnovu potražnje na radnom tržištu. Useljenicima se dodjeljuju bodovi za profesiju, obrazovanje, starosnu dob i poznavanje jezika", objašnjava u svome članku Die Welt.

Autorica: Marina Martinović

Odgovorna urednica: Zorica Ilić