Njemačka sve atraktivnija

Ljudi, koji napuštaju svoje domove u potrazi za boljim životom, sve se češće upućuju za Njemačku. Ukupno je 2010. i 2011. u Njemačku doselilo 68.000 ljudi. Takav porast broja doseljenika nema gotovo nijedna druga industrijska zemlja.

Ti podaci su objavljeni u izvještaju Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) - Migracijski izgledi 2013. – koji je u četvrtak (13.06.2013.) predstavljen u Berlinu i Bruxellesu.

Nakon tri godine mirovanja, koje je uzrokovala ekonomska kriza, migracije u Europi su ponovno u porastu. U zemlje OECD-a je 2011. ukupno doselilo četiri milijuna ljudi. Što je porast od dva posto. Za 2012. se očekuju slični rezultati. Njemačka je na petom mjestu ljestvice najatraktivnijih zemalja OECD-a za migrante. Samo SAD, Španjolska, Velika Britanija i Italija privlače više ljudi, iako je i u tim zemljama osjetno manje imigranata u odnosu na godine prije krize.

U potrazi za poslom

Najviše imigranata, njih 275.000, dolazi iz kriznih zemalja Europske unije. Jedna trećina njih je otišla u Veliku Britaniju, a 78.000 u Njemačku. Prema tome je Njemačka za migrante iz južne Europe drugo najvažnije odredište. Neovisno o krizi, za trajnu migraciju je najvećim dijelom zaslužna tzv. sloboda kretanja po europskom gospodarskom prostoru, u koji naravno spada i Njemačka. Nakon toga slijedi spajanje obitelji, a u najmanjoj mjeri su zastupljene migracije iz humanitarnih razloga.

„Vlast mora sve učiniti što je u njezinoj moći da bi povećala šanse useljenika za pronalaženje posla“, rekao je glavni tajnik OECD-a Angel Gurría tijekom predstavljanja izvještaja "Migracijski izgledi 2013." u Bruxellesu. „Borba protiv visoke i dugotrajne nezaposlenosti je esencijalna”, kazao je on.

Iako je u prosjeku svaki drugi migrant nezaposlen duže od 12 mjeseci, u Njemačkoj je od 2008. do 2012. zapošljavanje migranata poraslo za pet posto. U isto vrijeme je zapošljavanje ljudi, koji su rođeni u Njemačkoj, poraslo za 1,5 posto. Glavni razlog za to su promjene u europskim, ali i u njemačkim zakonima, smatra Thomas Liebig iz Odjela za međunarodnu migraciju OECD-a.

Poznavanje jezika je važan uvjet

Uvođenje Plave karte Eurpske unije puno je pomoglo, dodaje Liebig. „Doseljenici su se uvijek žalili da nitko ne razumije sistem doseljavanja u Njemačku i da je pravilnik o radu, koji i dalje vrijedi, zapravo samo vrbovanje s iznimkama.“ U međuvremenu se postigla puno veća razina transparentnosti. „Razdvajanje na privremenu i dugoročnu migraciju dalo je Njemačkoj puno moderniju strukturu.“

Privremeni podaci za 2012. pokazuju da je krizom uzrokovana migracija iz Grčke i Španjolske također u porastu. Od 2007. do 2011. broj doseljenika iz Grčke je porastao za 73 posto, a iz Španjolske za 50 posto. No, statistike pokazuju i da mnogi doseljenici iz tih država Njemačku vrlo brzo napuštaju. Tek svaki drugi Grk i svaki treći Španjolac ostaje u Njemačkoj duže od godinu dana. „Manjak interesa za boravkom u Njemačkoj nije problem“, smatra stručnjak za migracije Liebig. „Problem je jezik.“ Većina poslodavaca zahtijeva od doseljenika poznavanje jezika. „Taj uvjet se uvijek spominje, on je važniji od bilo koje diplome ili poslovne kvalifikacije“, kaže Liebig.

I država bi mogla zaraditi

Stoga je bitno ulagati i u podučavanje jezika, jer je do sada, na tom području, napravljeno puno propusta. Goethe-Institut, primjerice, tek od 2011. nudi tečajeve jezika prilagođene useljenicima. Nastavnici jezika su stoga u ovom trenutku „tražena roba“. Drugi zahtjev OECD-a tiče se diskriminacije. Useljenici u Njemačkoj, koji su u potrazi za poslom, još uvijek moraju pisati duplo više zamolbi. Prema statistikama, dvostruko više muškaraca turskog porijekla mora računati na nezaposlenost, za razliku od onih bez migracijske pozadine.

Izvještaj OECD-a pokazuje i koliko bi nacionalno gospodarstvo moglo imati koristi od doseljenika. Kada bi Nijemci i migranti bili jednako zastupljeni na tržištu rada, neto prihodi države bi mogli porasti za 0,3 posto od ukupne gospodarske snage. Samo od visoko kvalificiranih imigranata bi bilo moguće povećanje prihoda za više od 3,5 milijardi eura.

Autorice: Sabine Kinkart / Svjetlana Rezo

Odgovorna urednica: Marina Martinović