Njemačka traži njegovatelje iz cijelog svijeta

"Oni su moji lični junaci i junakinje", izjavila je njemačka kancelarka Angela Merkel na jednoj predizbornoj televizijskoj debati kada je od nje zatraženo da se izjasni o medicinskim sestrama i njegovateljima. Poštovanje šefice njemačke vlade, pored velikog ličnog angažmana tih ljudi, ima i ozbiljnu pozadinu: Njemačka ima sve veći problem sa njegovanjem starijih i bolesnih ljudi. Procjenjuje se da će do kraja ovog desetljeća na ovom području nedostajati oko 220.000 radnika, upozoravaju predstavnici branše. Stoga njemačka vlada sada intenzivira svoje napore u cilju ublažavanja ovog stanja. Radna snaga bi trebala doći iz inozemstva kako bi se pobrinula za sve starije njemačko stanovništvo.

Posebice su pri tome u fokusu južnoeuropske zemlje Španjolska, Grčka, Italija i Portugal. Riječ je o "glavnim ciljnim zemljama", kako se može pročitati u kratkom odgovoru njemačke vlade na jedan upit. A upit potiče od Kluba poslanika stranke Lijevih i nosi naslov: "Odliv mozgova iz južnih zemalja na području njege i zdravstva". To su zemlje "u kojima zbog tamošnje situacije na tržištu rada postoji odgovarajući potencijal među onima koji traže posao". Potencijal je zaista veliki jer je tamo tržište rada na području zdravstva usljed programa štednje zbog financijske i bankarske krize presušilo. Na isti način su pogođene i Srbija, Bosna i Hercegovina, te Tunis i Filipini. Njemačka traži njegovatelje širom svijeta. Tako je u okviru jednog projekta iz Kine stiglo 150 njegovatelja u Njemačku.

"Brain drain" u zemljama porijekla

Poslanik Bundestaga Niema Movassat iz stranke Lijevih smatra da napori idu predaleko. On se brine za posljedice koje će regrutiranje medicinskog osoblja ostaviti na zemlje iz kojih dolaze. "U pojedinim zemljama, u kojima su raspisani konkursi, već sada vlada nedostatak osoblja za njegu i to će se još pogoršati." Movassat kaže da je on preko nevladinih organizacija ukazao na ovaj problem. On se protivi tome da se njemačkim novcem za pomoć gradi zdravstveni sistem u zemljama u razvoju, a da se potom tek obrazovana stručna snaga dovodi u Njemačku. "To po mom mišljenju nema smisla." Movassat upućuje na to da su njegovatelji iz Vijetnama i Indonezije stigli u Njemačku zahvaljujući pomoći njemačke Agencije za razvoj GIZ.

Njemačka vlada je u svom odgovoru Movassatu, ispisanom na 13 stranica, podvukla da se u svojoj akciji privlačenja strane radne snage pridržava međunarodnog prava. U to se uklapa i Kodeks Svjetske zdravstvene organizacije o vrbovanju zdravstvenih radnika (WHO Global Code of Practice on the International Recruitment of Health Personnel), koji zabranjuje dovođenje osoblja iz zemalja sa nedostatkom ove stručne radne snage. Riječ je o zemljama u kojima na 1000 stanovnika dolazi manje od 2,29 radnika medicinske struke. Kada je riječ o navedenom postotku, on podrazumijeva da je medicinski moguće zbrinuti oko 80 posto stanovništva - a ostatak od 20 posto teško da ima izgleda za dobijanje pomoći. Ta situacija primjerice, prisutna je u Vijetnamu i Indoneziji. Smjernice Svjetske zdravstvene organizacije, kada je riječ o vrbovanju radne snage, odnose se samo na aktivna regrutovanja.

Velika konkurencija

"Mi smo sasvim svjesno potpisali ugovor sa zemljama za koje znamo da u njima ne vlada vanredno stanje", naglašava ministar zdravstva Njemačke Daniel Bahr. On smatra da ne postoji alternativa dovođenju njegovatelja iz inozemstva. Također kaže da postoji pritisak da se nešto učini: "Mi imamo žestoku konkurenciju kada je riječ o tom personalu. I ukoliko mi ništa ne učinimo, oni će otići u Švicarsku, Veliku Britaniju ili u skandinavske zemlje." Njemačka vlada se stoga trudi mobilizirati resurse u inozemstvu, ali to neće biti dovoljno, kaže Bahr.

Hubert Roeser iz Saveznog udruženja ambulantnih službi i stacionara slaže se sa stavom njemačkog Ministarstva. "Ovdje više ne ide bez njegovatelja iz inozemstva." Ovo udruženje predstavlja oko 1000 službi za njegu i domova. "Ali još je važnije da u Njemačkoj riješimo strukturalne probleme kako bi posao njegovatelja postao atraktivniji." Roeser stoga zahtijeva bolje plaćanje i bolje radne uvjete. Predstavnici struke su osim toga sumnjičavi kada je riječ o dovođenju radne snage iz zemalja s Dalekog istoka. Nisu sigurni da to u praksi može dobro funkcionirati s obzirom na kulturološke razlike. "Riječ je jednostavno o velikoj praznini u komunikaciji kada 80-godišnjak, kojem je potrebna njega, dolazi u dodir sa njegovateljima iz Indije, Kine ili Vijetnama."

Autori: Heiner Kiesel / Zorica Ilić

Odgovorni urednik: Azer Slanjankić