Njemačka u borbi sa inflacijom

Stopa inflacije u Njemačkoj prvenstveno je porasla zbog poskupljenja goriva što su najprije osjetili vozači. Neki od njih su prokomentarisali: “Ja ne zarađujem baš mnogo, tako da trećinu moje zarade potrošim za gorivo.” “Ja štedim na benzinu i sada vozim manje nego prije.” Stopa inflacije je u martu iznosila 2,1 odsto, a samo mjesec dana kasnije, državni Zavod za statistiku bilježi novu stopu od 2,4 odsto. Statističari tvrde da je to najveći porast od oktobra 2008. godine, a zabrinjavajuća je i prognoza da će inflacija u narednom periodu još više rasti. Ralf Zolven (Ralph Solveen) iz Komerzbanke (Commerzbank) objašnjava: “U ovom trenutku ima mnogo razloga za dalji rast inflacije, a jedan od njih je na primjer razvoj političke situacije u Sjevernoj Africi. Nije isključena ni mogućnost da stopa inflacije povremeno i opadne, ali rast cijena u narednim mjesecima će biti još jači.”

Poskupljenja širom Evrope - neminovna

Cijene su u konstantnom porastu od jeseni prošle (2010.) godine. Sve dok inflacija nije veća od dva odsto, Evropska centralna banka ne vidi opasnost za stabilnost cijena. Međutim, budući da je inflacija u Njemačkoj, koja važi za najveću ekonomsku silu Evrope, prešla bolnu granicu od 2 odsto, a trend joj je u porastu, u Evropskoj centralnoj banci polako se pokreću alarmne sirene. Evropska banka imala je tokom posljednje dvije godine najnižu kamatnu stopu u istoriji od 1 odsto, a svrha joj je bila da podstakne evropsku privredu tokom finansijske krize. Sada sve ukazuje na to da će zbog sve većeg rizika od rasta inflacije Evropska centralna banka, koja je zadužena za davanje kredita bankama država Evropske unije uskoro povećati svoje kamatne stope.

Početkom aprila je je već došlo do podizanja kamatne stope sa 1 odsto na 1,25 odsto, ali tu očito neće biti kraj. Banke koje budu posuđivale novac od Evropske centralne banke, automatski će povećati stope svojih kredita, što će se opet najprije odraziti na džep potrošača i preduzetnika. Ovaj rast imaće uticaja i na banke, a time i na potrošače i preduzetnike u jugoistočnoj Evropi, koji se najvećim dijelom nalaze u vlasništvu nekih od zapadnoevropskih banaka. Štefan Volf (Stefan Wolf) sa Frankfurtske berze kaže: “Stručnjaci poručuju da će poskupljenja uzeti još više maha i da će nam novčanici na kraju biti još tanji. To je prilično nevjerovatan razvoj, ako uzmete u obzir činjenicu, da smo još prije nekoliko mjeseci imali strah od pada cijena, odnosno deflacije, ali cijene su ipak u konstantnom porastu. Ovdje se, prije svega, sa velikom brigom posmatra na porast cijene energije.”

Autor: Selma Filipovoć

Odg. urednica: Belma Fazlagić-Šestić