1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Njemačka u Vijeću sigurnosti

13. oktobar 2010

Njemačka neće moći postići čudo u Vijeću sigurnosti UN-a. To onemogućava već i sama struktura Vijeća. No, mjesto nestalne članice nije nimalo beznačajno.

https://p.dw.com/p/Pd5Y
Ministar vanjskih poslova Guido Westerwelle prilikom izglasavanja u UN-uFoto: picture alliance/dpa

Pet članica s pravom veta SAD, Rusija, Kina, Francuska i Velika Britanija u doslovnom smislu imaju posljednju riječ. No ministar vanjskih poslova Njemačke Gudio Westerwelle ipak ima razloga za slavlje. Posljednji put, kada je Njemačka bila članicom Vijeća sigurnosti, SAD su pokušale na međunarodno-pravnom planu legitimirati rat u Iraku. Pokušaj je međutim propao – dijelom i zbog skepse i protivljenja Njemačke. Dakle, pozicija nestalne članice nije u potpunosti beznačajna. U konačnici jedna rezolucija može biti odobrena samo većinom glasova od ukupno15 stalnih i nestalnih članica Vijeća sigurnosti UN-a.

Njemačka zbog toga ima važnost u Vijeću sigurnosti jer kao velika zemlja već posjeduje infrastrukturu koja je u ovakvim zadaćama neophodna. Kao članica Vijeća sigurnosti UN-a Njemačka može postavljati važna pitanja. Dobra prilika joj se nudi po pitanju klimatskih promjena. Njemačka je to istakla i prilikom svoje kandidature za ovo mjesto. Sada postoji šansa da se ova tema stavi na dnevni red.

Još jedna prilika nudi se Njemačkoj 2012. godine. Riječ je o temi koja je njenom ministru vanjskih poslova posebno na srcu: razoružanje i okončanje konflikta na Bliskom istoku. Na posebnoj konferenciji trebala bi biti donesena odluka o uspostavljanju zone, u kojoj nema nuklearnog oružja na Bliskom istoku. Riječ je o škakljivoj temi jer cijeli svijet polazi od toga da Izrael posjeduje nuklerano oružje iako to ne priznaje, a pri tome je Izrael i jedna od tri zemlje koje nisu potpisale Sporazum o nuklearnom razoružanju.

Kakva će tada biti situacija kada je riječ o konfliktu sa Iranom oko nuklearnog programa može se samo naslućivati. Njemačka je i do sada, skupa sa pet članica Vijeća sigurnosti UN-a s pravom veta, vodila pregovore oko spornog iranskog atomskog programa, ali bez uspjeha.

Usaglašavanje odluka sa europskim zemljama

U svakom slučaju Nijemci će u naredne dvije godine, davanjem svoga glasa, suodlučivati o svakoj rezoluciji. Pri tome je dobro što će Njemačka, kada je riječ o svim važnim odlukama, morati usaglašavati svoje stavove sa drugim europskim zemaljama. Jer, jedno mjesto za EU u Vijeću sigurnosti, kako to predlaže vladajuća koalicija demohrišćana i liberala u Berlinu, u dogledno vrijeme neće biti obezbijeđeno. I dobro je što je to tako. Vijeće sigurnosti u kriznim situacijama mora brzo odlučivati. No Europska unija je još uvijek daleko od toga da pošalje svog predstavnika koji bi bio u poziciji da brzo odlučuje.

Bio bi pogrešan zaključak pomisliti da bi nestalno mjesto u Vijeću sigurnosti u značajnoj mjeri pomoglo Njemačkoj u njenom nastojanju da postane stalnom članicom ovog tijela. Reforma Vijeća sigurnosti UN-a trenutno je u ćorsokaku, jer članice s pravom veta nemaju interesa da smanje svoj uticaj.

Njemačka bi se stoga u naredne dvije godine trebala koncentrirati na ono što je izvodljivo. I kao zemlja koja nije bila kolonizator založiti se za interese zemalja Afrike, Južne Amerike i Azije. U tom slučaju bi svoj mandat nestalne članice Vijeća sigurnosti UN-a iskoristila smisleno.

Autor: Christine Bergmann/Zorica Ilić

Odg. urednik: Jasmina Rose