Njemačka vlada traži redovni dijalog sa migrantima

U ljeto prošle godine su predstavnici države, civilnog društva i organizacija doseljenika u Njemačkoj prihvatili Nacionalni plan integracije za 15 milijuna građana inozemnog porijekla. Njime je obuhvaćeno čak 400 pojedinačnih mjera na koje su se dobrovoljno obvezale vlasti federacije i saveznih pokrajina kao i udruge migranata. Poticanje učenja njemačkog jezika i kulture odnosno stjecanja radne kvalifikacije i zapošljavanja stranaca samo su neke od njih. Jučer (6.11.) se u Berlinu na poziv kancelarke Angele Merkel na takozvanom integracijskom summitu – trećem od 2006. godine – okupilo 140 vladinih dužnosnika, društvenih aktivista i izaslanika zajednica migranata kako bi sveli prvu bilancu Nacionalnog integracijskog plana. Stajališta o dosadašnjem učinku njegove provedbe su podijeljena.

Redovni susreti sa predstavnicima migranata

Kancelarka Merkel je zadovoljna postignućima u prvoj godini provedbe mjera iz opsežnog Nacionalnog integracijskog plana. No, da bi učinak mogao biti i bolji, neizravno je priznala najavom održavanja tematskih sjednica s predstavnicima zajednica doseljenika "više puta godišnje". "Tako će Nacionalni integracijski plan postupno prerasti u osmišljeni dijalog s precizno određenim ciljevima", poručila je šefica vlade u Berlinu. Ostvarenje tih ciljeva će redovito biti provjeravano te se nitko neće moći oteti odgovornosti za ispunjenje preuzetih obveza, dodala je. Zadaće do 2012. konkretizirala je vladina povjerenica za doseljenike i integraciju stranaca Maria Böhmer: "Sva djeca će prije upisa u osnovnu školu doista dobro svladati njemački jezik, broj učenika koji prekidaju školovanje će biti prepolovljen, a za mlade migrante će postati logično da polažu maturu, da se odlučuju za učiteljski poziv te da su im otvorena vrata za napredovanje u poslu." Böhmer početkom sljedeće godine namjerava organizirati konferenciju o praćenju integracije. Na tom bi skupu pouzdano trebao biti utvrđen stupanj napretka u provedbi Nacionalnog integracijskog plana temeljem pokazatelja koje tek treba odrediti.

Migranti kritikuju "Nacionalni plan za integraciju"

I dok vlada pozitivno ocjenjuje dosad učinjeno, iz savezâ stranaca dopiru kritike. Direktor radne zajednice doseljeničkih udruga u Njemačkoj Mehmet Tanriverdi tvrdi: "Nacionalni integracijski plan još nije zaživio među običnim ljudima. Nedostatke vidimo na području obrazovanja i stjecanja radne kvalifikacije. Zato zahtijevamo veća ulaganja u prosvjetu i veći broj škola s cjelodnevnim boravkom kako bi sva djeca migranata imala podjednake šanse kao i ostali učenici." Nezadovoljstvo vlada i zbog pooštrenja uvjeta za stjecanje njemačkog državljanstva kao i zakona o doseljavanju stranaca koji, uz ostalo, propisuje polaganje jezičnog ispita u zemlji porijekla. "Te su odredbe kontraproduktivne, one ne vode pojačanoj integraciji i o njima bi trebalo bolje razmisliti", konstatirao je Tanriverdi. Unatoč ponovljenim odlučnim zahtjevima, ideja o ustroju stalnog nacionalnog vijeća za integraciju s dvadesetak članova nije naišla na odobravanje kancelarke.