Njemačke novine o genocidu nad Jermenima

Njemačke novine danas vidnu pažnju pridaju rezoluciji Odbora za vanjske poslove američkog Predstavničkog doma kojom je ubistvo stotine hiljada Jermena u Prvom svjetskom ratu nazvano genocidom. Turska je potom najavila da će njeni odnosi sa Sjedinjenim Američkim Državama biti zbog toga narušeni.

Njemački list ”Süddeutsche Zeitung" piše:

”Rezoluciju sada prije svih slavi jermenska dijaspora i to kao pobijedu morala nad interesima politike, s obzirom da je Turska kao članica NATO-saveza partner Sjedinjenih Država. No tokom proteklih nekoliko godina u Turskoj su se desile čudne stvari. Stare tabu teme su dobile pukotine, intelektualci, zatim autori i novinari insistiraju na pokretanju istinskog suočavanja sa masakrom. Prvi put su naime održane konferencije o ubistvu Jermena, na tu temu se objavljuju romani. No u tim intenzivnim pokušajima suočavanja sa prošlošću ne pomažu rezolucije koje donose strani parlamenti. Suprotno tome, one idu na ruku nacionalistima i lažovima. Stvari sati prijete da izmaknu kontroli i to sa obje strane Atlantika. No još uvijek nije prekasno. Američki Predstavnički dom će o rezoluciji glasati tek u Novembru. To ne znači da će on slijediti odluku Odbora za vanjske poslove”, piše pored ostalog njemački list ”Süddeutsche Zeitung".

Kratko prije današnjeg glasanja u Bundestagu o produženju mandata Bundeswehra u Afghanistanu, njemački vojnici su ponovo bili cilj, doduše neuspješnog napada u ovoj zemlji. O tome list ”Kieler Nachrichten” piše:

"Vijesti o ubijenim njemačkim vojnicima, otetim državljanima, i slaboj vladi u Kabulu...Veliki broj njemačkih gradjana smatra da Bundeswehr treba što prije da se vrati kući”, navodi list i dodaje: ”no to bi značilo da se islamistima ostave otvorene ruke”.

"Süddeutsche Zeitung" s druge strane konstatira:

”Njemačka i Zapad ne mogu tek tako da odustanu. Povlačenje bi bio čin malodušnosti, prije svega za Nijemce koje afganistanski narod veoma respektira".

Novine "Koblenzer Rhein" na istu temu pišu:

”Suštinski problem je u sporom formiranju afganistanskih snaga sigurnosti. Pet hiljada domaćih vojnika i policajaca je nedovoljno da osigura napredak zemlje. No sada je sazrelo stanje da se Afganistanci sopstvenim snagama bore za obnovu svoje zemlje jer će se medjunarodne snage sve više doživlavati kao okupacione trupe”.