Njemačke oružane snage ostaju bez trećine vojnika?

Njemački ministar odbrane Karl Theodor zu Guttenerg izradio je pet scenarija pomoću kojih bi njemačke snage sigurnosti bile štedljivije i efektivnije a da pri tome ne bude ugrožena sigurnost zemlje. Zbog debate u parlamentu koja predstoji, odgovor koji bi omogućio brzu reformu Bundeswehra, se ne može očekivati.

Kako bi bilo ušteđeno nekoliko milijardi eura, ministar zu Guttenberg planira smanjiti broj vojnika za jednu trećinu. Predviđeno je da Bundeswehr ubuduće broji 156 000 profesionalnih i tzv. „vojnika na određeno vrijeme“ kao i 7 500 dobrovoljaca. Predviđeno je i uvođenje dobrovoljnog služenja vojnog roka u trajanju od 12 do 23 mjeseca pri čemu se mogu prijaviti i žene. Planom je predviđeno zatvaranje nekoliko vojnih baza i kasarni, a institucije kojima je Bundeswehr bio glavni poslodavac, se već brinu za svoje radnike. Sa nestrpljenjem se očekivao odgovor na pitanje: Šta će biti sa vojnom obavezom:

„Kada je riječ o vojnoj obavezi za mene je veoma važno da ona bude u skladu sa Ustavom. Ne znam kako će Bundeswehr izgledati za 20 ili 30 godina, ali vjerujem da je potrebno razmotriti mogućnost kako da, u služaju potrebe, uz pomoć pravila propisanih Ustavom mlade ljude ponovo uključimo u oružane snage,“ kaže zu Guttenberg.

Sporno i civilno služenje vojnog roka

Zu Guttenbergovim planom je planirano prekidanje, a ne ukidanje služenja vojnog roka. Za Liberale (FDP) ministra vanjskih poslova Westerwelea, diskusija o vojnom roku ide u pravom smjeru. Kod mnogih političara Demokršćanske Unije (CDU) osjećaj je drugačiji. Opozicione stranke u njemačkom parlamentu različito posmatraju planove ministra odbrane. Predsjednik Socijaldemokratske stranke (SPD) Sigmar Gabriel pozdravlja mogućnost služenja vojnog roka bez prisiljavanja mladih ljudi na obavezno služenje. Njemački Zeleni su nezadovoljni zu Guttenbergovim planom. Prije svega kada je riječ o vojnoj obavezi. Predsjednica Kluba poslanika stranke Zelenih u Bundestagu Renate Künast kaže:

„Ne možemo govoriti o rješenju u kojem stoji da služenje vojnog roka ostaje u skladu sa Ustavom i postojanju jedne vrste dobrovoljnog služenja vojnog roka i tome slično, nego o pravom ukidanju vojne obaveze i fleksibilnijoj kraćoj službi od 12 do 24 mjeseca, kako za žene tako i za muškarce“.

Sporna tačka je i civilno služenje vojnog roka. Ukoliko bude ukinuta ova obaveza, ubuduće će u bolnicama, staračkim domovima i dječijim ustanovama nedostajati 50.000 mladih ljudi koji su radili kao ispomoć osoblju. Ministrica za porodična pitanja Kristina Schröder stoga predlaže uvođenje služenja civilne službe koja bi trajala između šest i 24 mjeseca uz mjesečnu nadoknadu u iznosu od 500 eura.

Autori: Kiesel Heiner/ Mehmed Smajić

Odg. urednik: Z. Ilić