1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Njemačke riječi u drugim jezicima

Oliver Kranz10. august 2006

Goethe-Institut i Njemački savjet za jezik organizirali su natječaj pod nazivom" Preseljene riječi". Traže se riječi i pojmovi njemačkog porijekla u drugim jezicima.

https://p.dw.com/p/AVp8

U svakom jeziku postoje tzv.»strane tiječi». Pojmovi koji ne potiču iz vlastitog jezika, nego su preuzeti iz drugih jezika. Danas se u mnogim jezicima preuzimaju pojmovi iz engleskog. U prošlosti su medjutim mnoge njemačke riječi se preselile u druge jezike. U okviru natječaja koji traje do 30. septembra, njemačko Vijeće za jezik je u potrazi za riječima njemačkog porijekla u drugim jezicima. Onaj ko želi pobijediti i dobiti nagradno putovanje u Berlin treba napisati nekoliko rečenica u kojima se koriste njemačke riječi. Evo jednog primjera iz madjarskog jezika.

'Sporhel' dolazi od 'Sparherd' i znači šporet, štednjak ili peć za kuhanje. "Fajerand" znači kraj radnog vremena, odnosno na njemačkom « Feierabend» Madjari kažu često: 'olles zusammen', što nije ništa drugo nego njemački 'alles zusammen', ili «svi zajedno».

Spisateljica Terezia Mora je Madjarica i živi u Njemačkoj. Kada se upita za njemačke riječi u njenom matenjem jeziku, ne mora dugo razmišljati:

« Vrlo je lijepo naravno kada nastaju glagoli, kao «putzolni» od glagola putzen, odnosno čistiti.

Njemački glagoli se rijetko mogu naći u drugim jezicima. Uglavnom su imenice te koje su se preselile u druge jezike. To su u pravilu ideje ili stvari koje su pronadjene u Njemačkoj ili od strane Nijemaca, i onda su postale poznate u inostranstvu. Riječ 'Kindergarten' postoji u cijelom svijetu:

« Nijemci su bili oni koji su uveli u praksu «Kindergarten», a onda je preuzeta i riječ. U Australiji se još riječ krati i koristi samo «Kinder», kaže profesor Peter Lucko iz instituta za anglistiku i amerikanistiku Humboldt-Universiteta iz Berlina. Danas je prije svega engleski svjetski jezik, iz kojeg se pruzimaju pojmovi. Jedan od uzroka je i pozicija SAD-a kao svjetske sile u 20. stoljeću. Iako njemački jezik nikada nije dostigao nivo engleskog u korištenju njegovih riječi, ipak je njemački dugo važio kao jezik kulture, filozofije i nauke. U nacističkom periodu je narušen takav pozitivan imidž, prije svega u engleskom govornom području:

« Ipak je tada preuzet čitav niz riječi, poput» blickrig»- munjeviti rat. Onda se počeo koristiti kao glagol «to bliz», što znači isto kao nešto iznenadno, a primjenjuje se u prenesenom značenju naprimjer u fudbalu ili tenisu, kada protivnik iznenadi drugoga dobrom igrom»

Negativan prizvuk njemačkog kao da se gubi. To pokazuje i natječaj Goethe instituta i Njemačkoj jezičkog savjeta. Medju riječima koje su do sada stigle nalaze se prije svega pozitivni pojmovi. Stiglo je 850 prijava iako je natječaj otvoren tek mjesec dana. Katharina von Ruckteschell iz Goethe-Instituta:

« U prvom redu je to zanimljivo za Nijemce da saznaju gdje se i na koji način koriste riječi iz njihovog jezika. Takodjer želimo skrenuti pažnju i ljudima u inostranstvu da elementi u njihovim jezicima potiču iz našeg i da tu povučemo paralelu».

Goethe-Institut ima pozitivna iskustva sa raspisivanjem natječaja. Kada se prije dvije godine tražila najljepša njemačka riječ, od prijavljenih 40 000 riječi, polovina je bila iz inostranstva. Izuzetno je širok spektar njemačkih riječi koje su našle mjesto u drugim jezicima. Posebno su ih nosili sa sobom njemački iseljenici u Sjevernoj Americi, Istočnoj Evropi ili Rusiji.

« Najprije je car Petar dovodio naučnike koji su se izražavali akademski, pa su riječi imale porijeklo u latinskom ili francuskom. Ali, u vrijeme carice Katarine kada je krenula seoba njemačkog naroda u Rusiju, ostale su riječi u zanatstvu, poput onoga koji uredjuje perike- parikmacheskaja- od njemačkog perikmacher. Galstuch, dolazi i njemačkog halstuch, odnosno ešarpa».

« Sa Zapada su došle mnoge stvari u, koje ranije nisu postojale u Rusiji. Morale su se nekako imenovati, i tako su nastali novi pojmovi poput buterbrot naprimjer, što u ruskom znači sendvič, a ne samo hljeb premazan puterom. Znači nisu značenja riječi ostala uvijek ista, pojašnjava Oleg Zinkowski iz ruske redakcije radija Berlin-Brandenburg.

Zanimljiv je nastanak riječi hamburger. Njemački doseljenici u Ameriku su donijeli svoje tradicionalno jelo, pržene loptice od mljevenog mesa, koje se u Brelinu zovu buleti, u Hamburgu frikadele. Amerikanci su iz imena grada odakle dolaze doseljenici, Hamburga asocirali naziv koji će postati internacionalni za svaku vrstu sendviča sa prženim mljevenim mesom.

Natječaj pod nazivom» Preseljene riječi» ne spaja samo riječi nego i istorije zajedno, i ima za cilj da istraži srodnosti riječi i jezika preko kontinenata i okeana. U oktobru, po završetku natječaja biće objavljena knjiga u kjojoj će biti sažete sve zanimljive i zabavne priče. Jedini uvjet za učešće na natječaju je da se u Goethe-institut pošalje pismo do 30. septembra, u kojem su navedene njemačke riječi i pojmovi, uvezani u nekoliko rečenica.

Adresa glasi: Goethe-Institut, Postfach 190419, 80604 München, Deutschland.Sa naznakom: "Ausgewanderte Wörter" Ili putem interneta:

www.deutscher-sprachrat.de

Za pobjednika je predvidjena vrijedna nagrada- putovanje u Berlin!