Njemački interesi na Zapadnom Balkanu

"Ne samo, ali prije svega u Berlinu se interes za prijemom novih zemalja u EU kreće oko nule. Šest za članstvo zainteresiranih zemalja Zapadnog Balkana će morati čekati, neovisno od njihovog integracijskog napretka. Ipak, Njemačka ima interes za daljnjom stabilizacijom Balkana. Na Kosovu već zbog toga što bi se skupa misija Bundeswehra tamo trebala makar srednjoročno okončati", piše Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ) u članku pod naslovom "Interes Njemačke na Kosovu".

FAZ dodaje da su njemački vojnici već više od desetljeća, "točnije od lipnja 1999., stacionirani na kosovskom polju" te da se sigurnosna situacija doduše jasno poboljšala nakon što je Priština proglasila neovisnost u veljači 2008., ali da i dalje dolazi do nasilnih konflikata u pograničnom području između Srbije i Kosova. "Dok god se Srbija i Kosovo temeljno ne dogovore o normalizaciji svojih odnosa (i taj dogovor dobije političku podršku u oba glavna grada), vjerojatno se po tom pitanju ništa neće promijeniti. Što se dakle mora dogoditi, kako bi Srbija i Kosovo, kojega Beograd još uvijek ne priznaje kao neovisnu državu, imali donekle normalne susjedske odnose? Pored priznanja Kosova, tu su još i poteškoće praktične prirode", piše FAZ osvrćući se pritom na tehničke i "odnedavno i političke" probleme koji se nastoje riješiti u okviru dijaloga Beograda i Prištine, koji se vodi u Bruxellesu. List prenosi zaključke jedne studije o stanju toga dijaloga, koju su izradili kosovski politolog Leon Malazogu i povjesničar sa Sveučilišta u Grazu Florian Bieber. Autori su tako zaključili da su pregovori "žilavi, ali da su itekako donijeli i nekoliko uspjeha".

Tu su i druge "nepotrebne poteškoće"

Jedan od tih uspjeha, kako prenosi FAZ, je da državljani Kosova sa svojim osobnim iskaznicama sada mogu putovati u Srbiju, i "to je jedno od dostignuća dijaloga, koje je do prije tri godine bilo još nezamislivo. Među manje spektakularne, ali za poboljšanje sigurnosnog stanja važnog uspjeha dijaloga, autori ubrajaju u studenom 2011. postignuti dogovor o međusobnom priznanju sveučilišnih diploma. Važan je bio i dogovor o katastrima od rujna 2011. Jer, nedostatak dokumenata o upisu u zemljišne knjige (koje se nalaze u Beogradu) je paralizirao ne samo proces privatizacije, već je ometao i mnoge kosovske gradove i općine."

FAZ napominje da i druge "nepotrebne poteškoće" čekaju dalje na rješenja te da se u Prištini nadaju u ta rješenja još u tijeku ove godine. List s tim u svezi podsjeća da je za 17. siječanj najavljen sastanak premijera Srbija Ivice Dačića i njegovog kosovskog kolege Hashima Thacija, "naravno ponovno na neutralnom bruxelleskom teritoriju".

Novi jaz između juga i sjevera Europe

"Jug Europe siromaši, a sjever postaje bogatiji", naslov je članka u Die Weltu, u kojemu se list osvrće na izvješće o socijalnom stanju i zaposlenju u EU, kojega je u utorak (8.1.) u Bruxellesu predstavio EU povjerenik za socijalna pitanja Laszlo Andor. "Izvješće Komisije pokazuje nagli pad zemalja pogođenih krizom na jugu i istoku Europe. Zemlje poput Grčke, Španjolske i Cipra su zarobljene u začaranom krugu od opadajuće produktivnosti, razantnog povećavanja nezaposlenosti i opadajućih primanja. EU studija pokazuje da su posebice mladi ljudi te nezaposleni, kao i samohrane majke jako ugroženi rizikom od trajnog siromaštva", piše Die Welt i dodaje da je sjever Europe u jakom kontrastu prema tome, odnosno zemlje na sjeveru koje su se uspješno opirale krizi. "Zemlje poput Njemačke ili Nizozemske se, prema navodima Europske komisije, mogu pohvaliti efektivnijim tržištima rada i stabilnijim socijalnim sustavima. Stoga i ne čudi što je EU povjerenik Andor pri predstavljanju izvješća u Bruxellesu govorio o 'novom jazu' u Europi", napominje Die Welt.

Nedostaci monetarne unije

TAZ komentira da se ne nazire kraj toga razdvajanja sjevera i juga. "Tako u Španjolskoj ne prođe dan, a da se u nekom velikom poduzeću ne najave masovna otpuštanja. Najgore su nezaposlenošću pogođeni ljudi ispod 25 godina života. U Španjolskoj je u toj starosnoj skupini 56,6 posto ljudi bez posla, u Grčkoj čak 57,6 posto. Španjolska je već odavno ponovno iseljenička zemlja. Oko 50.000 dobro obrazovanih Španjolaca je 2012. pronašlo posao u Njemačkoj", piše TAZ iz Berlina.

Süddeutsche Zeitung (SZ) to stanje također potvrđuje navodeći da je Španjolska "najbolji primjer za to koliko se pogoršalo socijalno stanje ljudi u eurozoni". SZ s tim u svezi dodaje procjenu da tom razvoju očito doprinose nedostaci monetarne unije, kao i da je EU povjerenik Andor u izvješću iznio da razlike sjevera i juga izvan eurozone nisu tako izražene kao što su to unutar monetarnog područja.

Autorica: Marina Martinović

Odgovorni urednik: Azer Slanjankić