Njemački recept za smanjenje nezaposlenosti

Privredni stručnjaci upozoravaju, međutim, da ovaj metod, dugoročno gledano, nije najbolje rješenje. I pored 3,5 miliona nezaposlenih, njemačke Agencije za zapošljavanje skoro da su i prazne. Da bi izbjegle gužvu, gurkanja i nepregledne redove pred vratima Agencija, odgovorni su uveli sistem dodjele termina za savjetovanje i posredovanje. Međutim, gdje nema posla, nema ni posredovanja. Da je broj otvorenih radnih mjesta u cijeloj zemlji svakim danom sve manji, potvrđuje i ova anketa:

“Morao sam biti otpušten radi opstanka preduzeće. Radio sam u jednoj firmi kao menadžer u sektoru za informatiku.”

“Pošaljem 50 aplikacija za posao, dobijem samo dva negativna odgovora, ostale firme mi uopšte ne odgovore.”

“Ja sam radnik Karstadta, zapravo, bio sam! Tu sam završio zanat, ali mi nisu mogli ponuditi radno mjesto. Privrednu krizu osjetim itekako u svom novčaniku.”

Radnici koriste krizu za usavršavanje...

I pored finansijske krize, koja nije zaobišla nijedno preduzeće, mnogi šefovi nerado daju otkaze. Vlada strah da nakon krize neće naći kvalitetnu radnu snagu. Radnike zadržavaju tako što im nude skraćeno radno vrijeme. A upravo je to i pravi barometar za mjerenje krize. Broj mjesta sa skraćenim radnim vremenom je od ljeta prošle godine sa 29.000, ovog proljeća porastao na više od jedan milion.

Senke Fok (Söhnke Fock), šef Agencije za zapošljavanje u Berlinu, poručuje:

“Mi vrbujemo ljude da ovaj period kada kraće rade koriste za usavršavanje. Ovu krizu mogu da iskoriste za daljnju kvalifikaciju, a istovremeno da zadrže i svoje radno mjesto.”

..... a preduzetnici državu!

Skraćeno radno vrijeme je metod kojim preduzetnici mogu da premoste dvije godine. Naučnici smatraju da bi produženje ovog roka moglo da ime negativne posljedice za privredu zemlje. Profesor Klaus Zimmermann sa Njemačkog privrednog instituta upozorava: “Skraćeno radno vrijeme čini nas manje sposobnim i konkurentnim na međunarodnom tržištu.” Tokom ovog perioda, radnici dio zarađene plate dobijaju od firme, dok im razliku isplaćuje Agencije za zapošljavanje. Iako Agencije u svojim budžetima već sada imaju milionske deficite, država pod motom “Cilj opravdava sredstvo”, na ovaj način želi da broj nezaposlenih tokom krize ne pređe četiri miliona.

Autor: Selma Filipović

Odg. urednik: Jasmina Rose