Njemački univerziteti sve bliži

Dvadesetdvogodišnji Grigor Samardžić iz Banjaluke student je druge godine filozofije na Univerzitetu u Frajburgu. Studijski program mu pruža veliku širinu u odabiru predmeta, pa dosta izučava ekonomiju i političke nauke. Jezička barijera za njega ne postoji. ima i stipendiju s kojom pokriva sve troškove života u Njemačkoj.

Banjalučka Gimnazija je i zvanično član mreže škola u kojima učenici izučavaju njemački jezik po takozvanom “Deutsches Sprachdiplom” (DSD) sistemu i po završetku srednjoškolskog obrazovanja imaju mogućnost da apliciraju na bilo koji fakultet u njemačkom govornom području. Grigor je svoju priliku iskoristio. Oduvijek se želio školovati u inostranstvu.

Iako ima različita interesovanja, studij filozofije u Frajburgu za njega je ostvarenje sna. „Veliki sam poštovalac njemačkog filozofa Martina Hajdegera, koji je bio rektor na ovom univerziteta, tako da sam u Frajburg došao s velikim entuzijazmom. Upravo mi je počeo četvrti semestar, prilično sam zadovoljan svojim ocjenama“, kaže Grigor.

Kao i većina mladih koji se školuju u inostranstvu, Grigor ne vjeruje da će se po završetku studija vratiti u BiH. Ta mogućnost, kako kaže, ipak nije sasvim isključena.

Njemačka želi privući obrazovanu omladinu

Učenici osnovnih i srednih škola su sve više zainteresovani da uče njemački jezik. DSD sistem intenzivnog učenja ovog jezika prisutan je u brojnim školama širom BiH. Program je pod nadzorom njemačkog ministarstva spoljnih poslova, čija je predstvanica u Banjaluci, Milada Đekić, stručna savjetnica za njemački jezik.

Ona kaže da su banjalučki gimnazijalci veoma motivisani da steknu DSD diplomu: „Veliko je interesovanje učenika da savladaju jezik i polože naš test. Prošle godine je ovom ispitu pristupilo njih 19, a čak 16 učenika je ostvarilo DSD diplomu s kojom mogu nastaviti školovanje u njemačkom govornom području. Mnogi su otišli u Austriju i tamo studiraju, a dobar dio je u Njemačkoj,“ kaže Milada Đekić. Ona dodaje da Njemačka radi na tome da privuče kvalifikovane mlade ljude koji su zainteresovani da studiraju i uče.

„Njemačkoj su prije 30 ili 40 godina trebali takozvani gastarbajteri, a danas joj je potreban obrazovan i stručan kadar. Toga su mladi svjesni i znaju da im poznavanje jezika otvara razne mogućnosti“, kaže Đekićeva.

Svi polaznici DSD programa širom svijeta ovaj ispit polažu u istom danu. Priliku za to imaju svake godine u decembru. Maturantica banjalučke Gimnazija Danijela Vranješ polaznica je posljednje generacije ovog programa.

Prestižnu diplomu njemačkog jezika iskoristiće za studije u inostranstvu. „Prvu godinu fakulteta ću upisati u Banjaluci, jer mislim da će mi tako biti lakše da dobijem neku stipendiju u Njemačkoj. Moj brat je poslije treće godine mašinstva otišao u Hamburg, pa se nadam da ću i ja uspjeti. Naravno, moram imati dobar prosjek“, kaže Danijela.

Iako je kraj školske godine, Danijela još nije odlučila šta će studirati. Psihologija je njen prvi izbor, mada je svjesna da je u Njemačkoj velika konkurencija i da ima mnogo psihologa: „Razmišljala sam još o pravu i arhitekturi. Moram dobro razmisliti i odlučiti se za nešto što me zanima, a istovremeno pruža dobre mogućnosti. Ako sve bude teklo po planu i ako odem na drugoj ili trećoj godini fakulteta, ne vjerujem da ću se vraćati ovamo. Od malih nogu želim živjeti u inostranstvu“.

Već u osnovnoj školi planiraju odlazak iz BiH

Poslije engleskog, njemački je najzastupljeniji strani jezik u bh. školama. U tuzlanskoj Osnovnoj školi „Centar“, njemački se izučava kao drugi strani jezik od šestog razreda, kaže pedagoškinja Edina Ikinić:

„Primjećujemo da naši osnovci uče jezike s velikom pažnjom, čak i ovako mladi planiraju odlazak iz BiH. Maštaju da završe medicinsku školu i da se zaposle u njemačkim bolnicama. Engleski je možda dominantan zbog medija, muzike i filmova, ali kada je riječ o njihovim planovima, oni su mnogo češće vezani za njemački jezik.“

Ako brojne ankete pokazuju da preko 80 odsto mladih želi otići u neku zemalju zapadne Evrope, onda interesovanje za učenjem njemačkog jezika ne čudi. Škole stranih jezika u mnogim bosanskohercegovačkim gradovima na svojim kursevima bilježe veći broj polaznika, koji nerijetko i u ranim četrdesetim godinama uče prve riječi njemačkog jezika.

Autorka: Aleksandra Slavnić

Odgovorni urednik: Mehmed Smajić