1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Njemačka: Kako stranke reaguju na proteste?

Gabor Halas
10. februar 2024

Stotine hiljada ljudi protestuje protiv desničarskog ekstremizma i AfD-a, uključujući i političare. Ali šta stranke mogu naučiti od demonstranata?

https://p.dw.com/p/4cET3
Vuk u jagnjećoj koži - protesti u Diseldorfu
Demonstracije protiv desničarskog ekstremizma Foto: Rolf Vennenbernd/dpa/picture alliance

„Jednostavno se više ne osjećate tako usamljeno“, kaže Birgit Kišnik (Kieschnick) iz Baucena. Toliko je ljudi na ulicama: "Ovo je stvarno sjajno."

Kišnik je jedna od onih koji godinama upozoravaju. Od AfD-a ili od ljudi koji šire priče o zavjerama. Ali svih ovih godina, kaže, osjećala je da je politika ne shvata ozbiljno. To je dovelo do klime da su ljudi iz straha željeli da napuste grad. Ali "činjenica da su se prve demonstracije održale ovdje dala je mnogim ljudima snagu. I nadu."

Kišnik kaže da političari treba iz ovog da nauče: Sada treba da se okupe sve demokratske stranke.

Bremen
BremenFoto: Focke Strangmann/dpa/picture alliance

1.500 ljudi demonstriralo je u Baucenu krajem januara. A izaći na ulice protiv AfD-ai desničarskog ekstremizma na istoku Saksonije nije isto kao u Berlinu. Jer, tamo ih ima sto puta više. Uključujući mnoge političarke i političare, koji se rado pokazuju i objavljuju fotografije na društvenim mrežama.

Kao i liderke Zelenih i SPD-a Rikarda Lang i Saskia Esken ispred Bundestaga. Ili federalni ministar zdravlja Karl Lauterbah kjoji je postavio nekoliko selfija na društvene mreže i u kameru rekao: „Ovo danas ovdje nije partijski događaj“.

"Demokratiji su potrebne demokrate"

No, kakvu pouku može da izvuče politika kada stotine hiljada demonstrira za demokratiju? Političarka Zelenih Lang vidi prije svega zadatak za semafor-koaliciju (SPD, Zeleni i FDP) da manje javno raspravlja i da partije zajednički rješavaju probleme koje ljudi imaju u svakodnevnom životu. „Tamo gdje se mogu pobuditi strahovi, plodno je tle za mržnju, a ona samo služi onima koji nemaju šta da ponude osim mržnje i mizantropije.“

Njena koleginica iz SPD-a Esken poziva na jačanje onih koji demonstriraju. „Demokratiji su potrebne demokrate“, kaže ko-liderka stranke. Ona govori o Zakonu o unaprjeđenju demokratije, o kome se raspravlja godinama. To znači: U vrijeme kada nema mnogo novca u budžetu, da se ipak izdvoji za one koji se bore za demokratiju.

Berlin
"Fašizam nije mišljenje"Foto: dts-Agentur/picture alliance

Bivši kandidat Unije (CDU/ CSU) za kancelara Armin Lašet govori o ohrabrujućem signalu. On poznaje ljude koji nikada ranije nisu demonstrirali - ali su sada na ulici. Sam političar CDU je na bini u Ahenu. A njegov kratak govor slave na društvenim mrežama.

Lašet govori o 1933. godini, kako je Nacistička partija (NSDAP) ukinula demokratiju za samo dva mjeseca. „I zato se antidemokratama ne smije dozvoliti da zauzimaju bilo kakve državne funkcije. Oni će ih koristiti za eliminisanje demokratije, a mi to nećemo dozvoliti.“

Krefeld
"Protiv desničara"Foto: Roberto Pfeil/dpa/picture alliance

„Zašto se Unija ne bi uključila?

Pored Lašeta, demonstriraju i političari iz drugih partija. Činjenica da neki na demonstracijama ne žele Uniju - čak i da je vide u rangu sa AfD-om – njega ne odvraća.

„Zašto se Unija ne bi pridružila?“, pita on. To je najjača stranka i jedini bastion protiv AfD-a na istoku. "Mislim da je dobro da su svi uključeni, da učestvuje i SPD i Zeleni i FDP.“

Na kraju, kako kaže Armin Lašet, važno je da mnogo ljudi glasa. „Demonstracije same po sebi nisu glasovi u izbornim kutijama. Njih možete dati samo na dan izbora.“

Birgit Kišnik iz Baucena bi na kraju voljela da je politika shvati ozbiljnije. I nada se da će demonstracije trajati još dugo. „Ovo ne smije da propadne.“