Njemačka nastavlja isporuku oružja Turskoj

Njemački mediji su početkom sedmice izvještavali o tome da se Turskoj, zbog kršenja ljudskih prava, sve više uskraćuje isporuka oružja. Njemačka vlada je saopštila da je odbijeno 12 zahtjeva isporuke oružja, a razlog je povećana zabrinutost zbog unutrašnjopolitičkih represija u Turskoj.  Međutim, prema navodima njemačkog ministarstva privrede, koje je odgovorno za izdavanje odobrenja, od 1. januara 2017. godine, dakle za samo dva i po mjeseca, odobrene su 54 isporuke oružja Turskoj čija je ukupna vrijednost 21,8 miliona eura.

Dvije najveće pošiljke su u kategoriji: bombe, torpeda i rakete čija vrijednost iznosi skoro 18 miliona eura. Tome treba dodati i isporuke koje sadrže opremu iz oblasti ratnih brodova, vojne elektronike i softwera, kao i osam dozvola za isporuku nepoznatog broja pištolja. Iz Njemačke je prošle godine u Tursku izvezno oružje i ratna oprema u vrijednosti od 84 miliona eura, što znači da je mjesečna isporuka bila u vrijednosti od sedam miliona eura. Dakle, od početka ove godine je mjesečna isporuka porasla na devet miliona eura.

Strah od zloupotrebe

S obzirom da je Turska članica NATO, Njemačka vlada ističe da se ograničavanje isporuke oružja i vojne opreme primjenjuje samo „iz posebnih političkih razloga u pojedinačnim slučajevima“. Pri tome veoma važnu ulogu ima poštivanje ljudskih prava. Inače, od pokušaja puča u Turskoj, u julu 2016. godine, Berlin je postao oprezniji jer strahuje da će to oružje biti upotrijebljeno za povećanje pritiska na vlastito stanovništvo i „u kontekstu internih represija ili konflikta sa Kurdima".

Poslanik u njemačkom parlamentu Bundestagu, Jan van Aken, kaže da je dobro što je njemačka vlada odbila nekoliko isporuka oružja Turskoj, ali da je sljedeći cilj da „Turska iz Njemačke uopšte ne dobija oružje". On kaže da turska vlada vodi rat „u vlastitoj zemlji i Siriji i da sve više nastupa diktatorski".

„Zahtjevamo hitnu obustavu isporuka oružja Turskoj sve dok turski predsjednik Erdogan vodi rat protiv vlastitog stanovništva", izjavila je za „Passauer Neuen Prese", Katrin Göring-Eckardt, predsjednica Kluba poslanika stranke Zeleni u Bundestagu. Ona kaže da i „za članice NATO važe ljudska prava i demokratski standardi koje Turska trenutno masovno krši".

Unosni poslovi sa Turskom

Šefica  stranke „Lijevih" Katja Kipping je zatražila da njemačka vlada blokira sve državne naloge koje ima Rheinmetall. „Koncern za naoružanje iz Düsseldorfa, Rheinmetall, planira proizvoditi tenkove za Tursku", kaže Kippingova i dodaje: „Njemačka vlada mora okončati unosno industrijsko partnerstvo sa ovom tvornicom naoružanja". Rheinmetall je nedavno saopštio da brani planove o širenju poslovanja. Glasnogovornik Rheinmetalla je istakao da je „Turska i dalje važan trgovinski partner Njemačke, sasvim integrisan Nato partner i kandidat za članstvo u EU“.

Prema pisanju lista „Die Welt" koncern iz Düsseldorfa na zahtjev Turske planira izgradnju fabrike municije u Turskoj u okviru zajedničke firme. Osim toga postoje pripreme za osnivanje njemačko-tursko-malezisjke firme za proizvodnju tenkova. Procjenjuje se da će u naredne dvije ili tri godine njemačke firme za naoružanje i vojnu opremu sklopiti ugovore vrijedne preko deset milijardi eura. Pri tome Rheinmetall ima veoma dobre šanse. Paleta proizvoda se kreće od tenkova Leopard 2 do 15.000 vojnih vozila, oklopnih vozila Puma, pa do komunikacione mreže za vojna vozila (MoTaKo).

Njemačko-turski ondosi su u posljednje vrijeme, a posebno nakon otkazivanja nastupa turskih političara na predizbornim skupovima u Njemačkoj, veoma zategnuti. Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan je rekao da će nastaviti poređenje sa nacistima sve dok ga Evropa bude nazivala diktatorom. Erdogan je također rekao da do 16. aprila, kada se održava referendum u Turskoj, ne planira posjetu Njemačkoj. Turci će na referendumu odlučivati o reformi ustava koja Erdoganu daje daleko veće ovlasti.