1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

„Njemački trend“: antisemitizam se širi

3. novembar 2023

Izraelska reakcija na brutalni teroristički napad Hamasa širom svijeta izaziva žučne rasprave o izraelskom pravu na obranu. Rezultati mjesečne ankete Prvog programa javnog servisa ARD pokazuju što o tome misle Nijemci.

https://p.dw.com/p/4YMZF
Policija nakon napada na Jevrejsku zajednicu u BerlinuFoto: Rolf Zöllner/IMAGO

Robert Habeck, političar Zelenih koji je ministar gospodarstva i vicekancelar, izazvao je pozornost svojim video-obraćanjem na društvenim mrežama. U desetominutnom govoru on upozorava na porast antisemitizma u Njemačkoj – i to kod islamista, ekstremnih desničara, ali i u „dijelovima političke ljevice", kako je Habeck formulirao.

On je rekao da kritika Izraela jest dozvoljena i da zalaganje za prava Palestinaca u Njemačkoj nije zabranjeno, ali, kako kaže, nasilje prema Židovima ne bi smjelo postojati ni u kakvom vidu. „Antisemitizam se ne može tolerirati ni u jednom obliku. Ni u jednom", rekao je. 

Svaki drugi Nijemac zabrinut

I nije samo Habeck konstatirao da u Njemačkoj raste antisemitizam. U mjesečnom ispitivanju javnog mnijenja „Trend u Njemačkoj" (Deutschlandtrend), koje po nalogu Prvog programa javnog servisa ARD provodi institut Infratest dimap, čak 52 posto građana primjećuju isto. Istovremeno, četiri od deset ispitanika kažu da ne uočavaju porast antisemitizma.

Prije četiri godine, poslije napada na sinagogu u Halleu, čak 59 posto građana je smatralo da je antisemitizam u porastu, a 35 posto je zastupalo mišljenje da tog porasta nema. 

Je li reakcija Izraela primjerena?

Ispitanici u Njemačkoj zabrinuti su zbog terorističkog napada Hamasa 7. listopada i njegovih posljedica. Tri četvrtine (74 posto) njih kažu da ih ti događaji jako ili vrlo jako dotiču. 

Screenshot X - Robert Habeck - Ansprache über den Antisemitismus in Deutschland
Robert Habeck, političar Zelenih koji je ministar gospodarstva i vicekancelar, izazvao je pozornost svojim video-obraćanjem na društvenim mrežamaFoto: X/BMWK

Izrael želi zračnim udarima i kopnenom ofenzivom potpuno razbiti Hamas u Gazi. Militantno islamistička organizacija Hamas ne priznaje državu Izrael i želi, prema vlastitim tvrdnjama, uništiti Izrael. Njemačka, Europska unija, Sjedinjene Američke Države i neke arapske zemlje klasificiraju Hamas kao terorističku organizaciju.

Na pitanje, misle li da je vojna reakcija na terorističke napade primjerena, 35 posto ispitanika smatra da je taj vojni odgovor Izraela primjeren, osam posto smatra da vojne akcije ne idu dovoljno daleko, a 41 posto misli da je Izrael otišao predaleko u vojnom odgovoru. Po mišljenju velikog broja Nijemaca, važno je da se u najvećoj mogućoj mjeri poštede civili.

Vojne akcije Izraela protiv Hamasa su, po mišljenju samo 25 posto ispitanika, opravdane i kada u njima stradaju civili, a 61 posto ispitanika je suprotnog mišljenja.

Tko je odgovoran za situaciju u Gazi?

Osam od deset ispitanika (81 posto) zabrinuti su za sudbinu talaca koje je oteo Hamas. Dvije trećine (65 posto) su zabrinuti zbog položaja u kojem sa nalazi izraelsko civilno stanovništvo, a sedam od deset (72 posto) brinu zbog situacije u kojoj su Palestinci. Istovremeno osam od deset sudionika u anketi (78 posto) pribojavaju se širenja sukoba u bliskoistočnoj regiji.

Humanitarne organizacije javljaju da je palestinsko civilno stanovništvo u Gazi u katastrofalnoj situaciji. Prema odgovorima Nijemaca, nijedna strana u sukobu nije oslobođena odgovornosti za tu situaciju.

Dvije trećine sudionika u anketi (77 posto) smatra da je teroristička organizacija Hamas pretežno, odnosno potpuno odgovorna za stanje u Gazi. Ali, šest od deset ispitanika (57 posto) izjavljuje da bi željelo da Izrael preuzme odgovornost za civilno stanovništvo na tom području.

Nezadovoljstvo vladom i dalje veliko

Kao i uvijek, u ovoj anketi koja se provodi jednom mjesečno Nijemci su ocjenjivali i rad svoje vlade. Mada su njemački kancelar Olaf Scholz i njegovi ministri ovaj put dobili nešto bolje ocjene nego prije mjesec dana, opća ocjena je loša. Samo oko četvrtine ispitanika (23 posto) pozitivno ocjenjuje rad vlade, što je četiri posto više nego prošli put. Tri četvrtine sudionika u anketi (76 posto) imaju kritičan stav, što je manje za tri posto u odnosu na rezultate iz prošle ankete. 

Deutschland Berlin | Kundgebung gegen Terror und Antisemitismus und für Solidarität mit Israel
Ispitanici u Njemačkoj zabrinuti su zbog terorističkog napada Hamasa 7. listopada i njegovih posljedicaFoto: Markus Schreiber/AP Photo/picture alliance

Kada bi Nijemci sada izašli na birališta, vladajuća koalicija socijaldemokrata, zelenih i liberala ne bi imala parlamentarnu većinu.

Na pitanje koju bi stranku birali da su izbori sljedeće nedjelje, u odgovorima su najbolje prošli kršćanski demokrati (CDU/CSU) s 30 posto podrške, što je dva posto više nego prije mjesec dana. Na drugom mjestu je Alternativa za Njemačku (AfD) s nepromijenjenih 22 posto. Nije promijenjen ni rezultat socijaldemokrata (SPD) koji su na trećem mjestu sa 16 posto potpore. Na četvrtom mjestu su, također bez promjene, Zeleni s 14 posto potpore. Ljevica je popravila rezultat za jedan posto i može računati s pet posto biračke potpore.

Kakve su šanse Sahre Wagenknecht?

Desetljećima je Sahra Wagenknecht bila jedna od najpoznatijih političarki Ljevice, a sada je najavila da će osnovati vlastitu stranku. U anketi 36 posto ispitanika smatra da je to dobro za Njemačku. Pola ispitanika (51 posto) misli suprotno.

Istovremeno, za tri od deset ispitanika (29 posto) načelno bi bilo moguće da glasuju za njezinu stranku. Među njima su na prvom mjestu oni koji kao razloge navode razočaranje u druge stranke (40 posto).

Tematski je na prvom mjestu migracijska politika (25 posto), na drugom mjestu je gospodarska i socijalna politika (18 posto), kao i pitanja njemačke vanjske politike i politike prema Ukrajini (11 posto). Za tri od deset ispitanika (28 posto) sama osoba Sahre Wagenknecht je glavni argument. Svaki deveti sudionik u anketi (11 posto) svoje simpatije obrazlaže novim impulsima za politiku.

Institut za istraživanje javnog mnijenja Infratest dimap je za ovu mjesečnu anketu intervjuirao 1.314 građana Njemačke s pravom glasa u razdoblju između 30. listopada i 1. studenoga.

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na  Instagramu