1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Nova šansa za Rome

16. juni 2011

Romi su najbrojniji manjinski narod u Evropi. Na ovom kontinentu ih živi oko dvanaest miliona. Mnogi od njih žive u siromaštvu i na ivici društva. To bi se uskoro trebalo primijeniti.

https://p.dw.com/p/11bw7
Učiteljica Schrader sa svojim učenicimaFoto: DW

27 članica Evropske unije je dogovorilo novu strategiju prema Romima. Odgovarajući dokument, trebao bi biti potpisan na samitu šefova vlada koji će se održati 23. i 24. juna u Briselu. Predviđeno je da se Romima pruži pomoć, posebno u oblasti obrazovanja. Dok se na nivou Evropske unije još razmatraju načini pomoći, na lokalnim nivoima se na tome već radi. U jednoj školi u Kelnu učenici svakog dana u pola jedanaest silaze niz stepenice, konačno imaju pauzu Trče na sve strane, viču, nadglašavaju jedni druge. Dušan, Max i Jorik pohađaju četvrti razred i najbolji su prijatelji. Dušan je Rom. Rođen je u Prištini ali je kratko nakon toga došao u Njemačku. Njemački jezik govori perfektno, ali je vrlo povučen i ne usuđuje se dati izjavu. Umjesto njega govori njegov najbolji prijatelj Jorik: "Mislim da jednostavno trebaju pripadati nama i ne sami sjediti u uglu samo zato jer nemaju sopstvene zemlje. Mislim da zbog toga trebaju živjeti sa nama!“ Jorik misli na romsku djecu koji pohađaju istu školu kao i on. Pri tome on tematizira jedan društveni problem u Njemačkoj.

Đavolji krug siromaštva

Nedavno je pažnju njemačkih medija privukla izolacija Roma. U ovoj zemlji ne postoje zvanični podaci o tome koliko Sintija i Roma ovdje živi, procjenjuje se između 70 i 140 hiljada. Većina romskih porodica je zbog dikriminacije i bezperspektivnosti u jugoistočnoj Evropi, potražila utočište u Njemačkoj. Samo nekolicina roditelja romske djeca ima završenu školu, većina ne govroi njemački jezik, a o integraciji da se ne govori.

Dusan (li.) mit seinen besten Schulfreunden
Dušan (lijevo) sa najboljim prijateljimaFoto: DW

Djeca odrastaju u siromaštvu - materijalnom i duhovnom. Džavolji krug iz kojeg je jedini izlaz obrazovanje. Da bi im se to olakšalo postoje tzv. medijatori za Rome. Jedna od njih je Anna Straus koja kaže: "Medijator za Rome je neko ko stvara mostove između kultura, njemačke i romske kulture. On je također također posrednik između porodica i škole, između djece i između škole i roditelja."

Otklanjanje predrasuda

Gospođa Straus je i sama Romkinja. Rođena je u Poljskoj, odrasla u Njemačkoj. Za nju je najvažnije da romska djeca dobiju sigurnu budućnost u Njemačkoj. Stoga jednom sedmično dolazi u osnovnu školu u kojoj se brine o jedanaestoro romske djece. Pomaže im da dobiju prolazne ocjene u nekim predmetima, razgovara sa djecom o higijeni, priča im o zajedničkoj kulturi i romskim praznicima. Često zajedno doručkuju, crtaju, plešu. Danas sa djecom uvježbava koreografiju za jedan modni šou koji će prezentirati posljednji dan pred raspust. Dušan je također u grupi: "Dečko se integrirao, igra se sa njemačkom djecom i to su njegovi najbolji prijatelji. On međutim živi u dva svijeta. U školi se konflikti rješavaju verbalno. Kod kuće važe romska pravila,“ kaže Dušanova učiteljica Carmen Schrader.

Frau Anna Straus
Anna Straus pomaže romskoj djeci da lakše savladaju poteškoće u školiFoto: DW

Obje strane naglašava ona, moraju biti spremne da se međusobno približe. Kako bi se razgradile predrasude i jednih i drugih, gospođa Schrader i medijatorka Anna Strauss su oformile jedan kafić u školi u kojem se sastaju roditelji: "Nakon što smo u školi vidjeli da djeca ne uspjevaju postići zadate obaveze, gopođa Schrader je došla na ideju da ponudi pomoć roditeljima koji će uz pomoć razgovora sa drugim roditeljima i sami lakše prevladati svakodnevicu i više moći motivirati i podržati svoju djecu. U početku je ovdje bilo puno roditelja koji su imali probleme. Probleme smo međutim uvijek mogli riješiti u prijatnoj atmosferi."

Cilj susreta u kafiću je da u njega redovno dolaze i roditelji njemačke djece. Samo tako integracija može biti uspješna.

Autor: Rayna Breuer/Belma Fazlagić-Šestić

Odg. urednik: Z. Arbutina