Struja iz mikroba

2,8 milijardi ljudi u zemljama Trećeg svijeta žive bez električne energije. Mikrobiolog Peter Girguis je možda našao rješenje za ovaj problem. On je izumio gorive ćelije, koje se napajaju iz mikroba, koji preživljavaju i razmnožavaju se u okruženju bez kisika, kao što je primjerice đubrivo. Područje rada znanstvenika Petera Girguisa uglavnom obuhvaća mikroorganizme koji rastu i žive u uvjetima koje nijedan čovjek ne bi mogao podnijeti. Svi ovi jednostanični organizmi mogu se uglavnom naći u đubrivu ili duboko u zemlji. Te takozvane anaerobne bakterije preživljavaju u okruženju bez kisika i imaju jedno korisno obilježje: njihov metabolizam proizvodi elektrone. Zbog toga su izvrstan izvor struje. Mikrobi koji proizvode elektrone mogu se naći u vlastitom vrtu Girguis objašnjava da se veoma lako može doći do ovih mikroba: "Ako želite sami naći hranjivo tlo ili bakterijsku skupinu potrebnu za jednu gorivu ćeliju, trebate samo otvoriti oči u potrazi za okruženjem bez kisika. Mnogi ljudi ne znaju da to mogu pronaći u vlastitom vrtu. Ako malo dublje kopate, primijetit ćete da u dubini tla nema kisika", kaže Girguis. Zemlja koja se inače gnoji đubrivom, je idealno okruženje za bakterije. Nakon što pronađe ovakvo okruženje, Girguis uspostavlja strujni krug, te detaljno objašnjava kako to radi: "U ovom tlu bez kisika zakopate jednu elektrodu. To može biti neki grafitni štapić, kakav se može naći u jednoj olovci. To ne košta puno. Štapić služi kao jedna elektroda, na kojoj se razmnožavaju mikrobi. Onda stavite drugi grafitni štapić na to, što će poslužiti kao katoda. Zatim te dvije elektrode spojite sa žicama i jednom pločicom koja će poslužiti kao prekidač." Eksperimenti s "bakterijskom strujom" poznati od ranije Ova količina energije je doduše dovoljna tek da, primjerice, zasija jedna LED lampica, ili za punjenje mobitela, ali daljnja istraživanja će zasigurno dovesti do napretka. Već dvije-tri godine se ozbiljnije eksperimentira u svrhu komercijalne uporabe takozvane "bakterijske struje". Ali ideja o tome in nije baš nova. Već početkom 20. stoljeća su znanstvenici eksperimentirali s ovakvim mikrobima. Tek su eksperimenti u novije vrijeme omogućili detaljnija saznanja o mikroorganizmima, ali još uvijek nedovoljno. Peter Girguis pretpostavlja, da je za proizvodnju struje bitno zajedničko djelovanje različitih bakterijskih vrsta. No, o tome se još uvijek malo zna. On pojašnjava nalaze uzoraka koje uzima iz tla: "Nalazimo takozvane geobakterije koje se hrane metalom. One dosta potpomažu proizvodnju struje. Nalazimo i druge jednostanične organizme, koji žive od sumpora. Većina ovih vrsta, koje nalazimo, nemaju ni naziva jer se nisu ni uzgajale u laboratorijima. Pretpostavljam da 99,9 posto mikroorganizama na svijetu nikako nisu uzgajani, a i ne mogu se uzgajati u laboratoriju", ističe on. "Bakterijska struja" bi mogla naći primjenu u zemljama Trećeg svijeta Sljedećih mjeseci će Girguis i njegov tim nastojati da testiraju prototip bakterijske gorive ćelije u raznim zemljama Trećeg svijeta. Girguis objašnjava kako bi to moglo izgledati: "Većina ljudi bi nerado uzeli otpad u ruke. Zato želimo iskušati sljedeću konstrukciju: nekoj gomili đubriva dodajemo hranjive sastojke u formi otpada. Žice su pritom povezane s nekim punjačom u kući. Na taj način mobitel ne bi dolazio u dodir sa smećem."