Novi pokušaj za rješenje spora Grčke i Makedonije

Makedonija je još prije šest godina dobila status kandidata za prijem u EU. Ipak početak pristupnih pregovora blokira vlada u Atini, za koju je sporno ime te države. O motivima inicijative Stefana Fuelea list Neue Zuercher Zeitung piše:

"Na kocki je ni manje ni više nego uticaj EU na balkanske države, gdje mnogi vjeruju kako su obećanja o ulasku u Uniju samo floskula. Ali, i državama EU Fuele mora pokazati kako je proces proširenja, sa svim svojim poticajnim mjerama i zahtjevima, i dalje dobar instrument za reformu država i društava na Zapadnom Balkanu.

Postoji dobar razlog zašto se Fuele odlučio da pokrene upravo pitanje Makedonije. U drugim državama koje su kandidati za prijem, ili bi to željele da budu, stanje je još komplikovanije. Službenicima koji rade u uredu komesara za proširenje očito ne nedostaje ideja kojima pokušavaju da zadrže Makedoniju na putu ka EU. Tako su prošle godine na visokom nivou pokrenuli dijalog između Brisela i Skoplja, koji se odvijao upravo po scenariju pristupnih pregovora", stoji u listu Neue Zuercher Zeitung.

Renesansa Titoizma

Isti list piše kako je u Srbiji na sceni nešto kao renesansa Titoizma, kojeg je odlikovalo držanje jednake distance prema Zapadu i Istoku. Tako je srbijanski ministar privrede Mlađan Dinkić na Euromoney konferenciji u Beču izjavio kako ulazak Srbije u EU ostaje važan cilj, ali i da, s obzirom na to da je Evropa trenutno zaokupljena vlastitim problemima, vlada u Beogradu mogućnosti privredne saradnje prvenstveno traži na istoku. Neue Zuercher Zeitung potom nastavlja:

"Ovakve izjave mogu se tumačiti kao prazne prijetnje EU. Scenario privrednog okretanja Srbije od Zapadne Evrope u pravcu Istoka proteklih sedmica je ipak dobio jasne konture. Tako se sa Kinom postigao dogovor o investiciji od milijardu i dvjesto miliona dolara za gradnju autoputa. Novi most preko Dunava u Beogradu će takođe praviti jedna kineska firma. Rusija je također odobrila 800 miliona dolara kredita za modernizaciju željeznica, a postoje šanse da jedan ruski investitor kupi željezaru u Smederevu. Ujedinjeni Arapski Emirati najavljuju velike investicije u poljoprivredu, sistem navodnjavanja i luke u Srbiji.

U Briselu bi sa zabrinutošću trebalo da vide kako se ova država, koja je kandidat za prijem, privredno udaljava iz zone uticaja EU i na taj način slabi poluge kojima Brisel raspolaže za djelovanje u Srbiji. Novo otkriće Bloka nezavisnih zemalja trebalo bi da bude upozorenje bloku zemalja EU", piše list Neue Zuercher Zeitung.

Pomozite mladima

Sueddeutsche Zeitung piše o ne baš sjajnom početku godine za Evropljane na jugu ovog kontinenta. Nezaposlenost dostiže rekordan nivo, u Španiji raste broj samoubistava, u Grčkoj ljudi nemaju para za lož ulje, pa zato lože drvo i namještaj. U Italiji na vlast želi da se vrati političar koji je i doveo državu na ivicu ponora. Milioni mladih sa juga Evrope su krenuli na put kojim su nekada kretali njihovi djedovi i pradjedovi - u emigraciju. Onaj ko želi da pokrene privredu tih zemalja stoga treba da ponudi nešto više od programa štednje, piše Sueddeutsche Zeitung.

"Angela Merkel rado ukazuje na to da je trebalo vremena dok su mjere štednje djelovale i u samoj Njemačkoj. Međutim, njemački recept se ne može primjenjivati u državama poput Španije ili Portugala. Privrede tih država nemaju tako jake privredne temelje. To nije funkcionisalo ni u Južnoj Americi tokom devedesetih godina prošlog vijeka. Politika se tamo vratila stazama socijaldemokratske preraspodjele dobara i time želi da ponovo izgradi ono što se na drugim kontinentima odavno razgradilo.

Nade južne Evrope počivaju na mladima koji žele da se riješe okoštalog i patrijarhalnog modela privrede koji je izgradila stara elita. Ipak, ne treba čekati dok mladi Španci, Portugalci i Grci znanja koja su potrebna za to steknu negdje u emigraciji. Njima su potrebni impulsi, pomoć i ciljana podrška EU. U suprotnom će svoje sposobnosti staviti u službu Brazila, Čilea, Angole ili drugih zemalja, koje bi vrlo brzo mogle da postanu konkurencija sve starijoj Evropi", zaključuje list Süddeutsche Zeitung.

Autor: Azer Slanjankić

Odgovorni urednik: Svetozar Savić