Novi profili rizika za zemlje Balkana

List Neue Zuercher Zeitung donosi članak pod nazivom "Novi profili rizika u zemljama srednje i istočne Evrope" u kojem se govori o finansijskoj krizi, koja je posebno pogodila zemlje istočne Evrope, kao što je Mađarska : "Ulagači iz industrijski razvijenih zemalja Evropske Unije su posljednjih mjeseci, pod uticajem finansijske krize, postali osjetljivi na rizik. Oni nisu više spremni da ulažu u tržišta u razvoju, pa čak ni ona u srednjoj i istočnoj Evropi. To dovodi do slabljenja onih valuta, čiji se kursevi formiraju na tržištu deviza. Posljedica je pad poljske zlote, češke krune, mađarske forinte ili rumunskog leja. Pad ovih valuta jača međutim njihovu konkurentnost na međunarodnom tržištu, tako da ove zemlje, srednjoročno gledano, mogu računati sa smanjenjem napetosti i poboljšanjem platnog bilansa", primjećuje Neue Zuercher Zeitung.

Pad valute

Neue Zuercher Zeitung upozorava međutim na posve drugačiji razvoj situacije u baltičkim i balkanskim zemljama: "Balkanske i baltičke zemlje su primorane da rupe u platnom bilansu popunjavaju prodajom deviznih rezervi. Pošto investitori ne mogu tako brzo prevazići averziju koju stvara rizik, a i zbog toga što su zalihe novca ograničene, ove zemlje će hitno morati prilagoditi kurseve svojih valuta. Sve ove zemlje su se obavezale na princip slobodnog protoka kapitala. No, unaprijed se moglo predvidjeti da ovim zemljama, usljed odliva kapitala, berzovnih špekulacija, očajničkih reakcija na kamatnom tržištu, ali i sve prisutnijih ekonomskih transakcija u eurima, prijeti pad valute. To su fenomeni, koji mogu voditi u finansijsku i monetarnu krizu", zaključuje Neue Zuericher Zeitung.

Počeo mukotrpni proces učenja

"Umjesto snage i ideja, koje bi investirali za izlazak iz krize i jačanje tržišta, Evropska unija se proteklih godina bavi sama sobom i potiskivanjem egoizama. Što su dublje rupe u budžetima, to su žešća trvenja, kojima se međusobno izlažu premijeri zemalja, članica Evropske Unije. Tako se Finci i Belgijanci, kao manje nacije, odjednom žale na tobožnji poseban put, kojim su krenule velike zemlje, članice, dok su se Slovenci i Estonci distancirali od susjeda iz istočne Evrope, kod kojih je kriza izazvala mračno raspoloženje, piše Sueddeutsche Zeitung i dodaje: "Upravo pet godina nakon učlanjenja u Evropsku Uniju, nove zemlje članice poput Mađarske moraju primiti na znanje neprijatnu istinu. A to je da učlanjenje u Evropsku Uniju samo po sebi ne znači procvat. Da bi se preživjela teška vremena, potrebno je pripremati se i stvarati zalihe u dobra vremena. Isto tako je neophodno pridržavati se pravila Evropske Unije. 20 godina nakon pada "željezne zavjese" za neke vlade bivšeg socijalističkog bloka, tek sada je počeo mukotrpni proces učenja", piše između ostalog Sueddeutsche Zeitung.