Novi sporazum zamijenio neuspjeli Ustav EU

„Postavili smo skretnice za obnovljene zajedničke temelje Evropske unije. Prevladali smo zastoj. Na kraju smo opravdali povjerenje onih koji su u nas vjerovali. Spriječili smo podijelu unutar Evropske unije“.

Ovim se riječima obratila prisutnim njemačka kancelarka Angela Merkel kao bivša predsjedavajuća Vijećem Evropske unije, svega nekoliko dana nakon odlučujuće prave drame sa samitu Unije u junu ove godine. Naime tada su se uz velike napore šefovi država i vlada 27 zemalja članica uspjeli dogovoriti da se s tim u vezi razrade dva nova sporazuma. Jedan od njih bi trebao da utvrdi temelje Evropske unije.

Dogovor važan i za države koje tek žele biti dio EU

Ovaj dogovor je prije svega bio važan za one države koje još nisu bile članice Evropske unije. Naime bez novog sporazuma balkanske države kao i Turska nisu imali nikakvih šansi za pristup, kako je to još

2OO6. objasnio predsjedavajući odbora za ustav, Jo Leinen:

„Sa evropskim parlamentom neće biti daljeg proširenja ukoliko ne dobijemo ustavni sporazum. Rumunija i Bugarska su taj pristup zaključile i one će za nas biti posljednje koje će ući u Evropsku uniju na osnovu dogovora iz Nizze. Kod Hrvatske, Makedonije i drugih to će biti jako teško. Vjerujem da je poluga za pokretanje tu, da napravimo odlučujući korak kako bismo došli do ustava“.

Unija neće imati državnih obilježja

No projekat evropskog ustava je propao jer su ga odbili Francuska i Holandija, ali je sada je tu sporazum. Razlike u suštini nisu toliko velike, samo se promjenilo ime. Sve ono što podsjeća na državnost kao što su zastava, himna, titula ministra vanjskih poslova i još ponešto u pomenutom tekstu su uklonjeni. Međutim sam postupak glasanja te institucije je dijelom sa novom etiketom preuzet iz propalog nacrta ustava.

Unija dobija predsjednika

Evropska unija će dobiti predsjednika sa mandatom od dvije i pol godine. Također će postojati i funkcija ministra vanjskih poslova koji se zbog britanskog i holandskog protivljenja više neće tako zvati, ali će obavljati njegove zadatke. Komisija Evropske unije će se tokom 2O14. godine smanjiti. U evropskom parlamentu će biti 751 mjesto.

Dvostruka većina zamjenjuje princip konsenzusa

Donošenje odluka većine bi trebalo da zamijeni princip jednoglasnosti u više političkih oblasti. Dvostruka većina će zamijeniti sistem glasanja iz sporazuma postignutog u Nizzi. Do 2O16. postoji mogućnost da se ta odluka još jednom ispita ukoliko to želi jedan manji broj država. Sporazum mora da bude ratificiran u svih 27 članica Evropske unije. Za sada je još uvijek neizvjesno da li će to do kraja 2OO8. uraditi i Velika Britanija, dok će se u Irskoj referendum o tome održati tokom naredne godine. Ukoliko sve prođe dobro, onda bi Sporazum iz Lissabona trebao da stupi na snagu u junu 2OO9. dakle prije narednih izbora za evropski parlament.