1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Novi zakon u BiH

Zoran Pirolić.8. mart 2006

Zamrznuti imovinu zločincima

https://p.dw.com/p/AQLj

Parlament BiH je donio poseban zakon kojim se zamrzava imovina lica koje je haški sud za bivšu Jugoslaviju optužio za ratne zločine. Istim zakonom, predvidja se i blokiranje imovine onih ljudi, koji čine mrežu pomagača optuženika za ratne zločine.

Akon bi trebao potvrditi spremnost BIH za punu saradsnju s haškim sudom, ali se postavja pitanje zašto je donesen s tolikom zakašnjenjem.

U vremenu kada iz EU stižu upozorenja da BiH ne saradjuje u punoj mjeri s haškim sudom za ratne zločine, parlament te države donio je zakon, koji bi trebao potvrditi da spremnost za punu saradnju ipak postoji. Po tom zakonu, usvojenom u parlamentu, imovina optuženih za ratne zločine od haškog tribunala i njihovih pomagača će biti zamrznuta, kada sud donese takvu odluku. Nije jedino jasno zašto se na takav zakon moralo čekati punih deset godina, otkako su podignute prve optužnice za ratne zločine. U medjuvremenu, visoki predstavnici medjunarodne zajednice u BiH su blokirali imovinu pedesetak lica, kako onih optuženih za ratne zločine, tako i ljudi za koje se opravdano sumnjalo da čine mrežu njihovih pomagača.

Momčilo Novaković, poslanik u Predstavničkom domu parlamenta BiH, kaže da je procedura za zamrzavanje imovine lica optuženih za ratne zločine slijedeća :

„ Mora tužilastvo pokrenuti odgovarajući postupak. Sud sudi i na osnovu utvrdjenih činjenica da je neko pomagao ili pripada mreži pomagača, može donijeti odluku o raspolaganja imovinom“.

Po novom zakonu, dio imovine može biti deblokiran, ako se koristi za liječenje, školovanje djece ili osnovne životne potrebe porodica optuženih za ratne zločine i njihovih pomagača. Mirsad Ćeman, poslanik u Predstavničkom domu Parlamenta BiH, objašnjava :

„Zakon je obuhvatio slučaj da se porodica osumnjičenih,a koji nisu dostupni sudu, zapravo na neki način u nužnoj mjeri izuzme od totalnog obuhvata blokiranja sredstava. Dakle, za izmiravanje potreba porodice i tako to“.

Na slobodi se nalaze još samo četiri lica iz BIH, optužena od haškog suda za ratne zločine – Radovan Karadžić, general Ratko Mladić, ratni šef policije u Banja Luci Stojan Župljanin i Mladićev pomoćnik, general Zdravko Tolimir. Lista onih koji čine mrežu podrške je, nesumnjivo, mnogo šira. Primjena novog zakona o blokiranju imovine tih ljudi svakako bi pokazala da BiH svoju saradnju s haškim sudom za ratne zločine – shvata veoma ozbiljno.