1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Novinari pod sve većim pritiskom

Lydia Leipert3. februar 2007

Cenzura, haopenja i u najgorim slučajevima zlostavljanje i ubistvo. Za novinare u kriznim područjima ili autoritativnim režimima, radna svaodnevica izgleda najlošije u posljednjih deset godina. Međunatrodno udruženje «Reporteri bez granica» je objavilo svoj godišnji izvještaj u kojem tvrdi da i demokratsske zemlje moraju još raditi na slobodi medija.

https://p.dw.com/p/AUh7
Opasan novinarski posao
Opasan novinarski posaoFoto: picture-alliance / dpa/dpaweb

Rusija ,Kina ,Kuba Istočna Evropa i države na rogu afrike – sve te zemlje se nalaze na crnoj listi „Reportera bez granica“. Međutim , ne samo tamo, širom svijeta se krše prava novinara – državna cenzura otežava ili spriječava izvještavanje. Ponekad novinari svoj istraživački rad moraju platiti i životom.

U godišnjem izvještaju „Reporteri bez granica“ iskazuju svoju zabrinutost o ograničavanju slobode medija širom svijeta. Negatvnih tendencija ima i u internetu – onlajn novinari doduše koriste mrežu kao platformu kako bi izbjegli cenzuru države. Međutim Elke Šefer, iz njemačke sekcije „Reportera bez granica“ kaže da internet krije i opasnosti. Ona napominje da su i diktatorski i represivne vlade, također otkrile internet:

«Nepoželjne vijesti se uklanjaju i iz interneta.Ove godine imamo i 30 blogera koji su uhapšeni jer su na taj način , preko interneta izražavali svoje mišljenje“.

Prema internet disidentima je najrigoriznija Kina – gdje se trenutno u zatvoru nalazi 50 izvještača. Zemlje kao što su Vijetnam, Sirija, Tunis i Libija takođe su hapsile onlajn novinare .U Kini, ali i u Iranu cenzurše se čak i internet forum „youtube“. I prelazna vlada u Tajlandu je poslije puča cenzursila internet , a i vlada u Meksiku je cenzursila izvšjetavnje o protestima :

«Tamo su izvještači o protestima u provnciji Oaksaka ili oni koji se bave problemom trgovine drogom često puta plaćali životom.

Samo u Meksiku je prošle godine ubijeno 9 novinara. Ukupno je uhapšeno 900 novinara – 81 je ubijen. Šefer smatra da za to nisu odgovorne samo represivne vlade. Ona kaže da demokratije posebno, SAD i EU pokazuju premalo interesovanja za prava novinara:

«Članice EU se moraju više zalagati za slobodu štampe i mišljenja i zahtijevati da se ta prava poštuju i u drugim zemljama sa kojima odražavaju odnose.»

Tako je reakcija EU na ubistvo ruske novinarke Ane Poltkovskaje bila preslaba- nije uspostvljena istražna komisija kao što su to zahtjevale mnoge nevladine organizacije. I SAD pridaju malo značaja slobodi štampe. I tamo se hapse novinari koji ne žele da odaju osobe od kojih su dobile informaciju. Borba protiv terorzima i nacioanlna bezbjednsot u toj zemlji takođe su argumenti za hapšenja novinara.

Loš je to bilans za slobodu štampe u 2006. A 2007 je tek počela - samo u januaru je zbog svog posla ili tokom rada ubijeno četvoro radnika u medijima.