1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Novo partnerstvo EU i Afrike

29. novembar 2017

Sve više migranata iz Afrike nastoji da potraži sreću u Evropi, prije svega u zemljama Evropske unije. EU traži strategije odbrane od talasa imigranata – a u to spada i novo partnerstvo sa afričkim zemljama.

https://p.dw.com/p/2oR1T
Mittelmmeer gerettete afrikanische Flüchtlinge
Foto: picture-alliance/AP/E. Morenatti

Prije dvije godine, evropski i afrički šefovi vlada su se susreli na Malti da bi razgovarali o odbrani od migracije. Od tadašnjih obećanja ispunjena su samo neka, i to važi za obje strane. Kada sada vrhuška EU ode u Abidžan, na samit sa svojim afričkim kolegama, biće govora o proširenju tih ciljeva: o novom partnerstvu, u kojem Evropljani i Afrikanci imaju različite ciljeve. Do 2050. godine će stanovništvo Afrike biti udvostručeno, a Evropljani žele da nekako otklone opasnost od nekontrolisanog priliva izbjeglica, prije svega jačanjem razvoja i bolje saradnje na licu mjesta. Afrikanci, sa svoje strane, žele da budu tretirani kao ravnopravni partneri. Tu je teško postići pravi balans.

Zajedničko rješavanje problema

„Smatram da zajednički moramo rješavati probleme", kaže za DW Antonio Tajani, predsjednik Evropskog parlamenta. On je nabrojao teme o kojima će se razgovarati na sastanku: „Imigracija je problem za obje strane", kaže, a isto važi u za terorizam, nezaposlenost mladih, i posljedice promjene klime. To pogađa, kako kaže, i Evropljane i Afrikance i zato oni moraju da rade „ruku pod ruku".

Antonio Tajani
Antonio Tajani: Problem i za jednu i za drugu stranuFoto: DW/B. Wesel

Za 30 godina će biti više od dvije milijarde Afrikanaca. Milioni će se dati na put u Evropu ako sada ne budemo počeli da rješavamo probleme, naglašava Tajani. Zato će u središtu diskusije u Abidžanu biti omladina, a Afrika je već sada „najmlađi" kontinent. „Afrika mora biti u stanju da garantuje svojoj omladini budućnost", kaže ovaj predstavnik EU.

Predsjednik Evropskog parlamenta dodaje da je Africi potreban Maršalov plan, o kakvom se već diskutovalo poslije posljednjeg samita G20 u Njemačkoj. EU ne može da načini čuda, ali bi morala da se mnogo više angažuje. Evropa je i dalje najveći donator – prošle godine je za razvojnu pomoć izdvojila 20 milijardi evra. Istovremeno su afričke države dobile 21 milijardu evra doznakama od svojih građana u inostranstvu. Zbog toga mnoge zemlje ne žele da primaju svoje građane kada ih Evropa pošalje kući – oni su dobar posao.

Präsidentschaftswahl in der Elfenbeinküste - Jugendliche
Afrika je kontinent mladih, a siromaštvo i nedostatak perspektive okidači su za migracijeFoto: DW/K. Gänsler

Srazmjerno skromne su direktne investicije u Africi – sa 32 milijarde iz EU. Afrička strana se nada da će dobiti mnogo više novca i da će se Brisel jače angažovati. Šef Evropske investicione banke Verner Hojer, napravio je nacrt specijalne banke za Afriku, gdje bi mogli da budu objedinjeni krediti i garantije. Dosadašnja razvojna saradnja bi trebalo da bude izvedena na novi nivo. Ne zna se koliko će to dugo trajati.

Pročitajte još: "Njemačka je bila brutalna kolonijalna sila"

Osnov je bolje upravljanje državama

„Ako razvojna pomoć nije povezana sa uslovima, njome se samo odmotava crveni tepih za diktatore", kaže za DW Denis Mukvege, ljekar i aktivista iz Konga. I dodaje da se zna da diktatori vode države u kojima narod gladuje, da diktatori varaju na izborima, mijenjaju ustave i nemaju nikakvog poštovanja za građane Evropske unije. No, prema Mukvegeovima riječima, ni demokratija ni dobro upravljanje državom nisu čisto evropski recepti. Oni su tekovina čovječanstva pa samim tim i Afrike. Odnosi između Afrike i Evrope bi morali da se zasnivaju na vrijednostima, naglašava Mukvege.

Ovaj ljekar je postao poznat po svom angažovanju za žene u Kongu, koje su za vrijeme rata i nereda bile masovno žrtve raznih vrsta zlostavljanja. On na mnoge afričke vladare gleda vrlo kritično: „Kada danas pogledate neke afričke zemlje, vidite da njihovi problemi nisu nastali zbog nedovoljnih ljudskih ili materijalnih resursa, već zbog loših vlada".

Osim toga, Afrika mora da se oslobodi uloge vječitog prosjaka, kaže Mukvege. Postoji veza između mira, bezbjednosti i razvoja, ali to je moguće samo na osnovu demokratije i pravilnog upravljanja državom.

Kongo Kinshasa  - Krankenhaus: Panzi Hospital
Denis Mukvege u bolnici u KinšasiFoto: picture-alliance/Yonhap/YNA

Sa Afrikom – na ravnoj nozi

„Vizija se promijenila, sada želimo da sarađujemo sa predstavnicima Afrike, radi se o nastajanju pravih partnerstava", objašnjava za DW predsjednik Centralnoafričke Republike Rufin Tuadera: „Ako pogledate na mlade i pitanje migracija, vidjećete da je ono direktno zavisno od nedovoljnog razvoja". On naglašava da su potrebne investicije u obrazovanje, produktivnost poljoprivrede, vodosnabdjevanje. I da se mladima mora dati perspektiva, jer da je pod sadašnjim uslovima nekontrolisana emigracija - prirodni fenomen.

Faustin Touadera
Tuadera se nada dodatnim investicijamaFoto: DW/B. Wesel

Tuadera hoće da privuče prije svega direktne investicije iz inostranstva i priznaje da se za to moraju poboljšati i uslovi na licu mjesta: „Mi imamo našu odgovornost, ali potrebna nam je podrška partnera kada budemo zajednički donijeli odluku", kaže predsjednik. On hvali ideju „Maršalovog plana" za Afriku kojim bi zbog velikih investicija bili riješeni mnogi problemi kontinenta.

No, i nada u brze i opsežne finansije iz Evropske unije bi mogla da se ispostavi kao varljiva: pogled na mapu otkriva veliki broj država u kojima postoje političke krize, korupcija i loša ekonomija. Očekivanja afričkih zemalja od samita su velika, a Evropljani nisu baš pretjerano raspoloženi da šalju milijarde u nesigurne države. Novo partnerstvo će biti dug proces koji se sastoji od mnogo pojedinačnih koraka.