Novo rukovodstvo EU dobro i za Balkan?

Evropska unija sinoć (20.11.) je odlučila ko će je predstavljati i voditi u budućnosti. Dosadašnji belgijski premijer Herman Van Rompuj izabran je za prvog stalnog predsjednika Savjeta EU, sa mandatom na 2,5 godine. Evropski lideri u prvi plan ističu iskustvo u pravljenju kompromisa, koje je premijeru Belgije i te kako bilo potrebno u vođenju sopstvene zemlje. Drugi se pak pitaju da li je, do sada ne pretjerano eksponirani, Rompuj pravi „profil“ za budućeg predsjednika EU. Rompuj kratko odgovara:

„Samo je jedan profil moguć kada je u pitanju budući predsjednik Savjeta EU, a to je onaj koji se sastoji od dijaloga, jedinstva i akcije.“

Ketrin Ešton za politiku „tihe diplomatije“

I dok je Herman Van Rompuj i pred sastanak evropskih lidera glasio za favorita u trci za tzv. prvog predsjednika EU, čaki i po kladioničarskim kvotama, nominacija Britanke Ketrin Ešton, za visoku predstavnicu za spolju i bezbjednosnu politiku, bila je iznenađenje za sve. Pa i za nju samu, s obzirom na to da nije, kao Rompuj, imala već unaprijed pripremljen slavljenički govor. Dosadašnja komesarka EU za trgovinu kaže da je ponosna što je prva izabrana na funkciju šefa diplomatije EU, da je posebno ponosna što je to mjesto pripalo ženi, te da će zamjenivši Havijera Solanu i komesarku za spoljnu politiku Benitu Ferero Valdner, nastaviti politiku „tihe diplomatije“:

„Diplomatije odlučne da dobije odgovore koji su nam potrebni, ali i da uspostavi odnose kakve Evropa mora da ima. To je stil kojim sam se vodila do sada kao komesar za trgovinu, i to je stil kojim ću nastaviti da radim najbolje što mogu za Evropu.“

Nominaciju Ketrin Ešton, koja osim funkcije visoke predstavnice za spoljnu politiku i bezbjednost EU, dobija i mjesto potpredsjednice Evropske komisije, još treba da potvrdi Evropski parlament. I ona i Rompuj bi na dužnost trebalo da stupe 1. decembra.

Profil evropskog političara za Zapadni Balkan

Iako je novi predsjednik Savjeta EU, neposredno poslije izbora na tu funkciju, istako da „se nada da će se za 2,5 godine njegovog mandata EU proširiti i u svoje redove primiti nove zemlje, koje ispunjavaju uslove za to“, kada je riječ o evropskoj politici prema Zapadnom Balkanu, analitičari u Briselu tu ne očekuju velike promjene. Međutim, dok se u samoj Uniji sada raspravalja o tome da li su profili novih čelnika baš ono što je Evropi bilo potrebno iznutra, ali i prema spolja, profil koji bi bio najbolji za buduće odnose EU sa zemljama Zapdnog Balkana je jasan, kaže za Dojče vele, potpredsjednik Međunarodne krizne grupe, Alen Deletroz:

„Neko ko će biti jak, ljubazan u javnosti, ali istovremeno odlučan u razgovorima sa političarima sa Zapadnog Balkana, biće odličan evropski izbor i za Zapadni Balkan. Neko ko će biti istrajan da podsjeća i EU i Zapadni Balkan na osnovne vrijednosti Evrope biće dobar za Balkan. Neko ko će zemlje tog regiona podsjetiti da ne mogu da se igraju sa svojim susjedima, a da sa druge strane tvrde da žele postanu dio velike Unije, sastavljene od 500 milona ljudi, od toliko nacija i jezika.“

Deletroz ipak smatra da će promjene na čelu EU za zemlje Zapadnog Balkana postati bitnije onoga trenutka kada zemlje pristupe Uniji, dok će, za sad, one najviše posla i dalje imati sa komesarom za proširenje.

Autor: Marina Maksimović

Odg. urednik: Zorica Ilić