Očekivao se napad na "manji cilj"

Deutsche Welle: Je li i prije ovog napada u Jakarti već bilo naznaka o povećanoj opasnosti u Indoneziji?

Felix Heiduk: Da, bilo ih je. Početkom 2015. nije uspio bombaški napad na jedan trgovački centar u predgrađu Jakarte. Kod te bombe se radilo o jednoj kemijskoj bombi na bazi klora (kakve su korištene kod dosadašnjih napada IS-a), a koje na taj način prethodno nisu korištene u Indoneziji. Prema navodima policije su za taj neuspjeli napad odgovorni povratnici iz Sirije.

Od 2009. nije zabilježen nijedan uspjeli napad. Bilo da se radilo o većim ciljevima poput vladinih zgrada, ili o manjim ciljevima poput noćnih klubova, restorana ili većih hotelskih lanaca. Napadi su zabilježeni jedino prije toga, na primjer na Baliju 2002. godine, kad je stradalo više od 200 ljudi, ili kad je u pitanju napad na hotel Marriott u Jakarti 2009. godine. Svi napadi su u proteklih godina bili prije svega usmjereni protiv državnih sigurnosnih snaga na lokalnoj razini. Dakle, napadi na policiju i vojsku.

Kakva je uloga tzv. "Islamska država" mogla igrati ulogu u napadu koji se sada dogodio?

U studenom 2015. godine je na Internetu objavljen video "Mudžahedini Indonezija-Timor", dakle mudžahedini istočne Indonezije, prema mišljenju stručnjaka najveća i najudarnija teroristička grupacija u zemlji. Prijete da će izvršiti napad na predsjedničku palaču i na vrhu zgrade postaviti zastavu IS-a. Međutim, prilikom analize videa su stručnjaci došli do zaključka da jedan takav napad prelazi mogućnosti te grupacije.

Moglo se naslutiti da će, ako dođe do napada, cilj biti jedan manji, poput nekog restorana ili trgovačkog centra - s malim brojem napadača i lakim naoružanjem. To bi odgovaralo scenariju današnjeg napada. Svaku žrtvu treba oplakati, ali u usporedbi s napadima 2000-ih godina se kod ovoga danas radi o napadu s malim brojem mrtvih.

Što je indonežanska vlada u posljednje vrijeme poduzela, kada je u zemlji primijećena opasnost?

U svakom slučaju je na otoku Sulawesi kao reakcija provedeno niz vojnih i policijskih operacija koje su bile usmjerene protiv terorističke grupacije koja je objavila taj video. Pritom je čitav niz članova, odnosno navodnih članova te organizacije, uhićen, odnosno ubijen. Reakcije su, dakle, bile u formi represivnih mjera protiv te grupacije, u posljednje vrijeme je izrečena i zabrana djelovanja "Islamske države" u Indoneziji. Neko vrijeme je postojao pokušaj da se osnuje indonežanski IS. Ta organizacija je zabranjena. A i zakoni usmjereni protiv terorizma su u proteklih godina sukcesivno pooštreni. Vlada u Jakarti je već nakon napada na Bali reagirala s pojačanim državnim represijama i to i dalje čini.

Kako se u društvu i među građanima Indonezije gleda na ekstremizam? Postoji li svijest o tome ili kritična diskusija?

Svijest o ekstremizmu se u svakom slučaju pojačala proteklih godina, rekao bih. Većina stanovništva ne podržava IS ili Al Kaidu, njihova ideološka tumačenja i praksu. To se relativno sigurno može reći na osnovu provedenih anketa. Unatoč tome postoji jedna tvrda jezgra militantnih islamista u zemlji s kojom je potrebno suočiti se. I u sve većoj mjeri se javljaju društvena strujanja koja možda ne odobravaju "Islamsku državu", Al Kaidu i njihove ciljeve i praktično djelovanje, ali koja zastupaju jednu interpretaciju islama koja postaje sve više konzervativna i intolerantna. To se odražava ne nužno u podršci terorističkim grupacijama, ali u religijskoj netoleranciji u svakodnevici, na demonstracijama ili u nasrtajima na religijske manjine, itd. Po tom pitanju je indonežanska vlada proteklih godina premalo toga učinila. Od strane vlade je, dakle, relativno malo toga učinjeno po pitanju zaštite religijskih manjina i djelovanja na ideološkoj razini protiv određenih interpretacija islama.

Felix Heiduk radi kao politolog u odjelu za Aziju pri Zakladi znanost i politika u Berlinu. Specijalizirao se, između ostalog, na jugoistočnu Aziju, islamizam i sigurnosnu politiku.