1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

O Evropi i Bosni s ljubavlju i gorčinom

Dževad Sabljaković10. septembar 2014

Na sceni pariškog pozorišta "Atelje" u utorak navečer (09.09.) je premijerno izvedena drama "Hotel Evropa" poznatog francuskog pisca i filozofa Bernara-Anri Levija, a u režiji sarajevskog reditelja Dine Mustafića.

https://p.dw.com/p/1D9hn
Autor drame Bernard-Henry LevyFoto: DW/D.Sabljakovic

Zamišljena radnja drame zbiva se dan uoči ceremonije obilježavanja stogodišnjice sarajevskog atentata koji je najavio izbijanje Prvog svjetskog rata. Jedan čovjek, besumnje intelektualac i pisac, zatvoren u sobi poznatog sarajevskog hotela "Evropa", sprema se da održi svečani govor o Evropi povodom ove godišnjice. On poznaje i hotel i grad, jer je tu već boravio i dobro poznaje i njegovu istoriju i sudbinu, ima u tom gradu i prijatelja na čiji podsticaj je i prihvatio da održi govor, ali u trenu kad sjeda za kompjuter da ga i napiše, počinju teškoće.

Junak ove drame, u briljantnoj interpretaciji glumca Žaka Vebera (Jacques Weber), sȃm pred kompjuterom traži i provjerava reference i poente svog svečanog govora na googleu, koji na ekranu u pozadini scene, po kreaciji reditelja Dine Mustafića, postaje drugi junak drame. U spontanom, asocijativnom prepletu istorije civilizacije Evrope, projektovane na ekranu, na kojem se pojavljuju dokumenti i fotografije, naslovi knjiga i reprodukcije slikarskih ostvarenja, citati pisaca i filozofa i izmontirane sekvence, junak drame blizu dva sata razmišlja o Evropi, tražeći njen smisao i vrijednosti u kontekstu Bosne kao njenog neodvojivog dijela.

Frankreich Bosnien Theater Schauspieler Jacques Veber in Paris
Žak Veber i Dino MustafićFoto: DW/D.Sabljakovic

Šta se dogodilo sa Evropom?

On uranja u prošlost, preispituje, traži, doziva, žali i optužuje, pozivajući se na antičku mitologiju, na Heraclita i Platona, istoriju srednjeg i novog vijeka, revolucije i revolucionare, istoriju književnosti i umjetnosti, Sartra i Hajdegera, i u suočenju sa onim što se desilo u Bosni i Hercegovini 1914., a potom 1992. godine postavlja pitanje: šta se to dogodilo sa Evropom. Ne umire li od trena kad je ostavila Sarajevo na cjedilu. Nisu li potvrde njene agonije, nakon ratova na Balkanu u posljednjoj deceniji XX stoljeća, Berlusconi u zemlji Leonarda da Vinčija i Dantea, ili 25 procenata glasača za konzervativni, rasistički Front National Marine Le Pen u Francuskoj, zemlji u kojoj su ponikla sva revolucionarna kretanja ovog svijeta. Šta se to događa sa dojučerašnjim evropskim snom?

"Očekuje se od mene da govorim u ime slave, plemenitosti, Evrope. Trebalo bi da visoko dignem zastavu evropske ideje, koja je - u to sam ubijeđen - poslednja šansa evropskih naroda. A u mojoj svijesti se bude samo slike sramote i tuge", kaže junak drame, i konstatuje kako ga svečani govor u Sarajevu, na mjestu tragedije 1914., koja je duboko ušla u istoriju, i druge - stradanja istog grada krajem XX stoljeća, paralizuje i čini gnjevnim, i njegov unutarnji monolog poprima ton farse i beznađa u isto vrijeme. Nezainteresovana za Sarajevo juče, Evropa je ravnodušna prema drami Lampeduze danas, jedna je od poenti ove monodrame.

Frankreich Bosnien Theater Schauspieler Jacques Veber in Paris
Pozorište u Parizu gdje je izvedena svjetska premijera predstave "Hotel Evropa"Foto: DW/D.Sabljakovic

"Otkad sam prvi put posjetio Sarajevo još prije rata, uvijek sam mislio da je Bosna na izvjestan način Evropa u malom, u minijaturi, da su u njoj koncentrisane evropske vrijednosti i snovi. Nigdje nisam osjetio da se Evropa potpunije i bolje ovaploćuje nego u duhu i kulturi Sarajeva, u kojem kuca srce one Evrope za koju sam vezan svim svojim bićem i koju sa tugom gledam kako se rasplinjava. Pripremio sam predstavu koja govori o današnjici, o 2014. godini, o sudbini Evrope, ali i Bosne i Sarajeva i njenih građana, koje ne dijelim po etničkoj pripadnosti, jer su svi bili Evropljani, vjerni ideji kosmopolitizma i evropskih vrijednosti. To dokazuje i činjenica da je Sarajevo branio jedan Jovan Divjak, Srbin i pravoslavac, koji se borio upravo za multietničku i multikonfesionalnu Bosnu i Hercegovinu", rekao je Bernar Anri Levi. Obrazlažući motivaciju svoje drame, za koju kaže da je "monolog revolta i gnjeva", ali da ne sugerira kako treba "dići ruke od svake nade", rekao je: "Evropu treba ponovo otpočeti, prije svega kulturom, to je ono što sam želio reći svojom dramom Hotel Evropa."

"Evropa je perverzno ubijala Sarajevo"

Na kraju predstave u pariškom pozorištu "Atelje", uz autora, ovacije publike doživio je i sarajevski reditelj Dino Mustafić. "Sad ste ga tek upoznali. Čućete za njega još", rekao je Levi.

"Ova predstava, koju sam imao zadovoljstvo i čast da režiram, i pored prilično depresivnog tona koji se osjeća u njoj, ipak je u suštini pledoaje za Evropu i Sarajevo kao evropski grad. Srećan sam što sam režirao baš 'Hotel Evropu' jer sam pored njega bio suočen sa smrću 1992. godine. Snimao sam zajedno sa Danisom Tanovićem dokumentarni film o opsadi upravo pored zgrade hotela kad je jedna granata pala u našoj neposrednoj blizini. Nekim čudom ostali smo obojica nepovrijeđeni. Dvadeset dvije godine kasnije režiram dramu koja se zbiva u obnovljenom hotelu i sve što je Sarajevo učestvuje u tome. Evropa je perverzno ubijala Sarajevo, dijelila je Bosnu, ali nikad nismo izgubili svaku vjeru u nju. To je pomalo rezignirajuća poruka ove drame. Sarajevo ne zaboravlja šta je i kakvo je bilo. U onom što radim uvijek je prisutno to iskustvo i neprihvatanje mogućnosti da takvo Sarajevo doživi poraz," rekao je Dino Mustafić.

Predstava "Hotel Evropa", čija je pretpremijera održana u Sarajevu 27. juna ove godine, na repertoru pariškog pozorišta "Atelje" ostaće sve do januara sljedeće godine.