1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

O kukastim križevima i rasizmu na hrvatskim stadionima

Marina Martinović9. decembar 2015

Uoči utakmice u okviru Lige prvaka njemački tisak donosi intervju s nogometnim aktivistom o rasizmu i nacionalizmu u hrvatskom nogometu. Tisak se osvrće i na dugogodišnju pomoć Heriberta Hölza Bosni i Hercegovini.

https://p.dw.com/p/1HJkM
Hrvatski navijači su 2006. za vrijeme utakmice hrvatske reprezentacije u Livornu na tribinama oblikovali kukasti križ
Hrvatski navijači su 2006. za vrijeme utakmice hrvatske reprezentacije u talijanskom Livornu na tribinama oblikovali kukasti križFoto: picture-alliance/dpa/A. Silvi

"Kukasti križevi u stadionu" naslov je intervjua kojega uoči večerašnje (9.12.) utakmice FC Bayerna protiv Dinama iz Zagreba u okviru natjecanja Lige prvaka donosi list Süddeutsche Zeitung (SZ). U intervjuu se hrvatski nogometni aktivist Zoran Jurak, koji se u stvarnosti ne zove tako, osvrće na rasističke ispade u hrvatskim stadionima, odnosno na utakmicama hrvatskih klubova i reprezentacije. Jurak je, navodi SZ, član White Angelsa Zagreb (Bijeli anđeli Zagreb), jedine ultras grupacije u zemlji koja važi kao lijevo usmjerena, koja podržava NK Zagreb i koja se bori protiv diskriminacije.

U Hrvatskoj antisrpske, u Srbiji antihrvatske navijačke pjesme

Na pitanje na što jedan navijač nailazi kad stupi na klupe jednog stadiona u Hrvatskoj, Jurak odgovara da u Hrvatskoj vlada sasvim druga atmosfera nego u Njemačkoj, da u Hrvatskoj "nema nogometne kulture. Umjesto toga se stalno mogu čuti rasistički, homofobni i nacionalistički povici. Jednom sam s navijačima Werdera Bremen bio na jednoj utakmici u Berlinu. Bio sam iznenađen da u Bundesligi čitave obitelji zajedno idu na stadion. U Hrvatskoj na stadione dolaze skoro samo muškarci, često se mogu vidjeti plakati koji su usmjereni protiv žena, na stupovima su nalijepljene seksističke naljepnice. To, naravno, zastrašuje i navijače sve više udaljava od nogometa. Proteklih tjedana su desni ultrasi često pokazivali transparente na kojima je stajalo 'Refugees not welcome' (izbjeglice nisu dobrodošle) ili se huškalo protiv islama. Stalno se uzdižu ustaške zastave. Makar kukastih križeva ima sve manje zato što sigurnosne snage bolje paze i interveniraju."

Navijači u dresu hrvatske nogometne reprezentacije
Nacionalistički povici nisu rijetkost za vrijeme utakmica, tvrdi nogometni aktivistFoto: Net.hr

Na pitanje moraju li se navijači Bayerna plašiti da bi se i na utakmici Lige prvaka moglo dogoditi nešto slično, hrvatski nogometni aktivist odgovara da će tijekom utakmice u srijedu navečer stadion biti prilično prazan, jer mnogi navijači, kaže on, zbog Zdravka Mamića bojkotiraju utakmice Dinama Zagreb. Jurak dodaje da je taj bojkot barem rezultirao time da aktualno gotovo da i nema rasističkih ispada na Dinamovom stadionu, ali ujedno ističe da je stanje "gore u nogometnim klubovima Rijeka i Hajduk Split, a još gore tijekom utakmica reprezentacije. Svejedno je protiv koga igra hrvatska Nogometna reprezentacija, jer gotovo uvijek se mogu čuti antisrpske navijačke pjesme. A u Srbiji antihrvatske pjesme. Mnogi su mišljenja da rat u bivšoj Jugoslaviji nije započeo 1991., već godinu ranije na nogometnom terenu. Prije utakmice Dinama i Crvene Zvezde iz Beograda je tada na utakmici u Zagrebu došlo do izgreda i velikih tuča."

San o "nogometu bez diskriminacije i bez korupcije"

U nastavku intervjua se SZ osvrće na incident u lipnju, kad je prije početka utakmice za kvalifikacije za Europsko prvenstvo protiv Italije na travnjaku splitskog stadiona osvanuo kukasti križ. Hrvatski aktivist s tim u svezi ističe da ultrasi takve akcije poduzimaju ciljano za vrijeme utakmica reprezentacije, jer znaju da UEFA to prati. "Tako žele vršiti pritisak na Hrvatski nogometni savez (HNS) koji važi kao ekstremno korumpiran. Njima bi u biti bilo svejedno kad Hrvatska ne bi sudjelovala u Europskom prvenstvu, njima je stalo do toga da se u HNS-u nešto promijeni, da konačno s funkcije odu sporni dužnosnici. Tako bi se čak pretjerano moglo reći da je kukasti križ imao i nešto dobro. Ali ta akcija se, naravno, apsolutno mora osuditi", navodi hrvatski nogometni aktivist.

Kukasti križ na travnjaku na Poljudu
Kukasti križ na splitskom Poljudu je napravljen na travnjaku pomoću kemikalijaFoto: Getty Images/AFP/A. Isakovic

Jurak u intervjuu dalje ističe da je njegov i san njegovih kolega aktivista "nogomet bez diskriminacije" i "nogomet bez korupcije". Ali je teško doprijeti do mladih ljudi, navodi on i dodaje da sitnim koracima ipak mogu nešto pokrenuti, da surađuju s nevladinim organizacijama, organiziraju humanitarne koncerte, radionice u školama i nastoje objasniti kako se pojedinci mogu boriti protiv rasizma u stadionima. Ovaj hrvatski nogometni aktivist također ističe da su Bijeli anđeli Zagreb prije godinu dana osnovali nogometni klub "Zagreb 041" čije se prostorije nalaze u blizini jednog izbjegličkog prihvatnog centra. "U momčadi igraju Hrvati zajedno s nogometašima drugih nacija. Na utakmice dolaze ljudi iz susjedstva, gledaju ili i sami igraju - i vide da predrasude nisu istinite, da nisu sve izbjeglice teroristi", kaže Jurak i poručuje da on i njegove kolege aktivisti ne posustaju u borbi protiv rasizma na stadionima.

Milky i Pahuljica pomažu bh. stočarima

List RP Online u svom članku pod naslovom "Milky i Pahuljica pomažu u Bosni i Hercegovini" podsjeća na angažman njemačkog humanitarca Heriberta Hölza koji već dugi niz godina pomaže ljudima u Bosni i Hercegovini. RP Online piše o Hölzovom posjetu jednoj školi u njemačkom gradiću Hamminkeln, a koja već godinama donacijama pomaže humanitarni rad u BiH. Hölz je đacima ispričao "što on radi u jednoj zemlji koja se zove Bosna i Hercegovina i što se tamo događa s ovcama koje su oni donirali". Djeca su, nastavlja dalje RP Online, "napeto slušala što im ima kazati taj 73-godišnjak o ljudima koji, doduše, žive u Europi, ali u siromaštvu u jednoj bivšoj ratnoj zemlji."

Heribert Hölz u Caritasovom kombiju
Heribert Hölz već više od 20 godina pomaže ljudima u Bosni i HercegoviniFoto: DW/F. Sabanovic

List dalje napominje kako se Hölz još od 1991. godine angažira za pomoć Bosni i Hercegovini, da su to ispočetka bili paketi osnovnoškolaca za dječake i djevojčice u BiH, da su poslije prikupljane namirnice te da je Hölzu i njegovim pomagačima prije tri godine postalo preteško tovariti kamione i prevoziti, zbog čega je zamolio za jedan drugi oblik pomoći i tako osmislio projekt "Pomoć za samopomoć!" za male poljoprivrednike u BiH. "To funkcionira putem donacija novcu koje mu omogućuju da kupuje ovce za bh. stočare", pojašnjava RP Online i dodaje da je škola u Hamminkelnu prikupila 260 eura od koji je Hölz kupio dvije ovce, a kojima su đaci dali imena Milky i Flöckchen (Pahuljica). Svoj projekt Hölz sagledava i u svjetlu izbjegličke krize. "'Stočarskim obiteljima u BiH govorim da ostanu u zemlji, jer kao izbjeglice nemaju šanse za ostanak u Njemačkoj. Ali onaj tko je iskusio siromaštvo ne čudi se ljudima koji odlaze', kazao je Hölz", prenosi RP Online.