1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Obavezne posjete mladih muzejima Holokausta u Njemačkoj?

12. januar 2018

Glede rastućeg antisemitizma, njemački stručnjaci raspravljaju o obaveznoj posjeti mladih izbjeglica memorijalnim centrima posvećenim koncentracionim logorima i Holokaustu.

https://p.dw.com/p/2qgFo
Konzentrationslager Ravensbrück
Foto: picture-alliance/dpa/B. Settnik

Matthias Heyl je zabrinut. Ne smije se očekivati da "takvo spomen-obilježje može izazvati pedagoški efekat marijanskog ukazanja" i da će "za dva i po sata pomoći u suzbijanju desničarskog ekstremizma, antisemitizma i sličnih pojava". Heyl je inače historičar i zadužen je za edukativni segment spomen obilježja na Brandenburgu. On posjeduje dugogodišnje iskustvo u radu sa grupama posjetilaca u Ravensbrücku i drugim mjestima. U razgovoru sa Deutsche Welle on upozorava da se posjete memorijalima nacionalsocijalističkih zvjerstava ne trebaju nametati. 

Debatu o obaveznim posjetama bar jednom spomeniku posvećenom koncentracionim logorima pokrenula je državna sekretarka Berlina Sawsan Chebli (SPD). Ona je to tokom vikenda u jednom intervjuu nazvala „smislenim, da svi koji žive u ovoj zemlji obavezno bar jednom u životu posjete spomenik posvećen stradanjima u koncentracionim logorima." To bi važilo i za migrante. Stoga bi takve posjete trebale da postanu dio integracijskih kurseva.

Pozadina toga je učestalost antisemitskih incidenata, koji su djelimice i ne isključivo povezani s izbeglicama. Pojavljivali su se i natpisi o dramatičnim napadima na jevrejske učenike, od kojih su neki čak doveli i do toga da su adolescenti napustili svoju školu. Američki jevrejski komitet (AJC) je u jednoj obimnoj studiji pojasnio ovu temu.

Präsident des Zentralrates der Juden Josef Schuster fordert Islamverbände zu mehr Antisemitismus auf
Josef Schuster podržao zahtjeve o obaveznom posjećivanju spomenika stradanja Jevreja u Drugom svjetskom ratuFoto: Getty Images/AFP/D. Roland

Učiti iz njemačke istorije

Predsjedavajući Centralnog vijeća Jevreja u Njemačkoj, Josef Schuster, podržao je zahtjeve za obaveznom posjetom mladih memorijalnim centrima posvećenim koncentracionim logorima. Uz odgovarajuću pripremu, svi učenici viših razreda trebali bi posjetiti takve ustanove. Ovo se odnosi i na migrante koji su došli u Njemačku, izjavio je Schuster za Deutschlandfunk. Svako ko je iskusio bijeg i raseljavanje, može shvatiti kuda vode progoni i mržnja, rekao je on.

Baš to je razlog za zabrinutost Matthiasa Heyla. On je u razgovoru za Deutsche Welle govorio o riziku od "ponovnog traumatiziranja nekih koji dolaze ovdje sa užasnim iskustavima rata i progona". To, prije svega, nije najjeftinija varijanta, kaže on, da se baš na početku posjeti memorijalni centar. Njegovi saradnici su, kako kaže, takve situacije doživjeli nekoliko puta tokom prethodnih godina, kada su adolescenti, čije su porodice došle u Njemačku tokom ratova u bivšoj Jugoslaviji, posjetile bivši logor. Kod njih su se tom prilikom slike sopstvene patnje ponovo traumatično pojavljivale. I sam je više puta doživio da posjete grupa mladih nisu dobro pripremljene. Jednostavno nije dovoljno samo reći: "Oni žele živjeti ovdje - stoga bi se trebali baviti i lošom stranom naše istorije". To bi bilo "toliko ispravno, ali i pogrešno".

Symbolbild Kippa und Kopftuch
Svako ko je iskusio bijeg i raseljavanje, može shvatiti kuda vode progoni i mržnja, smatraju stručnjaciFoto: picture-alliance/dpa/B. Pedersen

Mogu li te posjete suzbiti antisemitizam?

Poput Heyla, o ovoj temi su se izjasnili i brojni drugi odgovorni i zaduženi za spomen-obilježja u Njemačkoj. Oni ukazuju i na iskustva iz doba DDR-a, kada su bile obavezne posjete koncentracionim logorima. Neki put se izražava i zabrinutost da bi se tokom posjete spomen-obilježjima tamo moglo ispoljiti i ono što su kursevi integracije i škole omogućili: sveobuhvatno posredovanje istorije i klasifikacija onoga što se dogodilo. To se ne može samo riješiti posjetom memorijalnog centra i sa dva i po sata boravka na licu mjesta. Nekima, kaže on, "vrlo brzo je jasno" da se radi o planskom "uklanjanju anti-izraelskih i antisemitskih stavova izbjeglica tokom posjete takvom spomeniku. No, to nije najsretniji izbor."

Može biti da će doći do temeljitijih promišljanja o školskom sektoru. Predsjednik Konferencije ministara kulture (KMK), ministar obrazovanja Thüringena, Helmut Holter (Ljevica), rekao je Evangelističkoj novinskoj agenciji (EPD) da nije isključeno da će se o ovoj temi raspravljati na KMK-u. Također bi se moglo raspravljati i o tome zašto bi, suprotno praksi u drugim strukama, princip dobrovoljnosti trebao imati prioritet. Holter sam favorizuje dobrovoljnu odluku, jer princip "ti moraš" ne funkcionira. Bilo bi, istakao je on, bolje uvesti podsticaje kako bi mladi ljudi sami za sebe otkrili tu temu i bavili se njome.