Objavljene tajne rata u Afganistanu

Objavljeni dokumenti datiraju iz perioda između 1. januara 2004. i 31. decembra 2009. godine. Radi se o kratkim izvještajima koje su američke trupe slale za vrijeme oružanih borbi. Objavljeni dokumenti, kako pišu „Guardian“, „New York Times“ i „Spiegel“, predstavljaju sasvim drugačiju sliku sukoba u Afganistanu od one koju je predstavljala američka vlada.

Više dokumenata opisuje ciljano ubijanje talibana, terorista i narko šefova od strane pripadnika jedinice „Task Force 373“, specijalne jedinice sastavljene od elitnih vojnika koji naređenja dobijaju direktno od Pentagona. Prilikom akcija hapšenja ili ubijanja vodećih ustanika, često je bilo i civilnih žrtava, kao što je slučaj sa napadom na jednu medresu kada je poginulo sedmero djece. Pripadnici ove jedinice su u akcije odlazili i iz njemačkog kampa Maršal u Mazar-i-Sharifu.

Uloga pakistanske tajne službe

U objavljenim dokumentima se izražava i kritika na njemački angažman u Afganistanu. Prema američkim procjenama, Bundeswehr je nepripremljen ušao u rat i podcijenio je opasnost u još uvijek relativno mirnim sjevernim provincijama.

U dokumentima se također navodi da odlučujuću ulogu u ratu ima susjedni Pakistan, iako je ova zemlja odavno članica antiterorističke koalicije. Pakistanska tajna služba ISI je, kako pišu Guardian, New York Times i Spiegel, najvažniji pomagač talibana izvan Afganistana. Listovi navode da je svoje utočište u Pakistanu našao i sam Osama bin Laden.

Pakistanska tajna služba odlučuje o toku rata, ali izdaje i precizna naređenja o ubistvima, kao što je slučaj sa afganistanskim predsjednikom Hamidom Karzaijem, konstatuju ova tri lista.

Uznemirena Bijela kuća

Bespilotne letjelice, koje američko vojno vodstvo naziva „čudotvornim oružjem“, manje je efektivno nego što se mislilo. Letjelice su zbog sistemskih i tehničkih grešaka često dolazile u ruke pobunjenika.

Bijela kuća je na objavljivanje dokumenata reagovala dosta uznemirujuće. Savjetnik američkog predsjednika za nacionalnu sigurnost, James Jones, je izjavio da "objavljivanje dokumenata može ugroziti nacionalnu sigurnost te život Amerikanaca i njihovih partnera“.

Pakistanski ambasador u SAD-u Husain Haqqani smatra da je objavljivanje dokumenata dosta neodgovorno i da oni ne predstavljaju pravo stanje stvari. Njemački Spiegel zaključuje da nekoliko hiljada tajnih dokumenata prije svega pokazuju jedno: nakon devet godina rata u Afganistanu, pobjeda je još uvijek daleko.

Autor: Mehmed Smajić (SpiegelOnline, tagesschau.de)

Odg. urednica: Marina Martinović