Obraćanje savijesti nacije

Moć njemačkog predsjednika je prije svega u riječima: njegovi govori i intervjui su implusi za pokretanje debata u društvu. Pri tome berlinski govor igra posebnu ulogu.

Prvi Berlinski govor održao je u aprilu 1997. godine predsjednik Roman Herzog i to na simboličnom mjestu ispred tek obnovljenog hotela Adlon pored Brandenburške kapije. Herzog se tada bio upravo vrati sa putovanja u Aziji i bio je oduševljen nevjerovatnom dinamikom na Dalekom Istoku. Neuobičajeno jasno Herzog je od Nijemaca zatražio više hrabrosti i spremnosti za provođenje reformi: "Dame i gospodo, zadaće pred kojima svi stojimo, su orgomne. Svi ćemo trebati snagu i nastojanje da ubrzamo obnovu. A prema mom mišljenju već je izgubljeno puno vremena. Kroz Njemačku mora krenuti zamah."

Glas savijesti

Herzog je u godinama koje su uslijedile prepustio govornicu drugima. Tako je belrinski govor održao i generalni tajnik UN-a Kofi Anan koji je govorio o ulozi Europe u svijetu.

Nakon što je na funkciju 2000. godine stupio predsjednik Johanes Rau Belrinski govor je ponovo bio u rukama njemačkog predsjednika. Rau je tada zahtijevao bolju integracionu politiku, na čemu je u međuvremenu počela raditi i njemačka Vlada. Rau se usudio govoriti i o vrućim temama kao što su odnosi etike i moderne medicine ili vjerodostojnost političara.

2006. godine aktualni predsjednik Horst Keler je govorio o šansama za jednakopravnost u obrazovnom sistemu. Nakon toga je govorio o šansama i rizicima globalizacije. Promatrači vjeruju da će ovogodišnji govor biti njegov najvažniji politički govor. Razlog je sveprisutna tema o kojoj će i Keler govoriti: posljedice svjetske finansijske i ekonomske krize.