Obrazovanje imama u cilju integracije

Osnovni cilj univerzitetskog tečaja je bolja integracija imama u društvo u kojem žive i rade. Tečaj će trajati dva univerzitetska semestra, a podučavaće se „strukture i vrijednosti austrijskog društva“; ljudska prava, jednakost muškarca i žene, sekularno društvo, politički i ekonomski sistem Austrije, te osnovi katoličke i evangelističke teologije. Cilj je tako i „bolje upoznavanje najzastupljenijih religija u zemlji“, a znanje stečeno na tečaju imami će prenositi i u udruženjima u kojima propovijedaju i podučavaju. Na taj način doprinijeti će se i boljoj integraciji onih koji njihove propovijedi slušaju, tvrdi i jedan od polaznika tečaja, tridesetogodišnji Kenan Čorbić iz Banovića.

„Imami dolaze iz inostranstva ne poznavajući nikakve vrijednosti ovog društva, a takođe ni pravni, ni ekonomski, ni politički sistem države u koju dolaze i u kojoj će jedan određeni period da žive. A upravo su imami ti koji imaju svakodnevno kontakt sa ljudima i što su više oni obrazovani i što su više oni integrirani, to će bolje prenositi to znanje i na te ljude sa kojima su u svakodnevnom kontaktu. Dakle ne samo teološko znanje već i sve ove veoma važne informacije“, objašnjava Kenan.

Život na rubu austrijskog društva

Osim tečaja u okviru univerzitetskog programa „Muslimani u Evropi“ za koji je dobio stipendiju ministarstva vanjskih poslova, Kenan Čorbić priprema i postdiplomski rad na Islamskoj religijsko-pedagoškoj akademiji Bečkog univerziteta. Ophađa i funkciju imama u džematu u mjestu Mistelbach pored Beča, no taj „dodatni posao“ desio mu se, objašnjava, gotovo slučajno. Prvensteni cilj njegovog dolaska u Austriju 2004. bio je studij nakon završene Gazi-Husref-begove medrese u Sarajevu. Tako je njegova prednost u odnosu na one koji u Austriji dolaze prvenstveno da bi radili kao imami bolje poznavanje njemačkog jezika, prvog i osnovnog uslova za upoznavanje austrijskog društva i prepoznavanje njegovih vrijednosti.

„Svi ti ljudi koji dolaze u ta udruženja su u svojim glavama vezani za države iz kojih dolaze, odnosno za vrijednosti društva i države iz koje dolaze. Ali oni ovdje žive, to mogu slobodno reći, na rubu ovoga društva, ne mogu potpuno da se uklope, odnosno ne mogu da prepoznaju i iskoriste i vrijednosti društva u kojem žive“, kaže Kenan Čorbić.

Volja za integracijom postoji

U Austriji živi gotovo pola miliona muslimana, imami i vjeroučitelji posljednjih su godina često bili na meti kritike javnosti, a prebacivalo im se kako se ne žele integrisati u austrijsko društvo. Neke studije tvrdile su čak kako svaki peti vjeroučitelj smatra da islam i demokratija nisu kompatibilni. Velika zainteresovanost imama za tečaj pokazuje međutim suprotno, tvrdi Adnan Aslan, profesor islamske religijske pedagogije na Bečkom univerzitetu, koji je dodatnu naobrazbu za imame pokrenuo i osmislio.

„Iznenađeni smo zainteresovanošću imama za ovaj tečaj, za 30 mjesta prijavilo se preko 80 kandidata. Sada zaista niko ne može reći da volja za integracijom ne postoji. Što se tiče odabira studenata, prednost dajemo onima koji su završili Islamsku religijsko- pedagošku akademiju, mada je jednako važno pridobiti i one imame bez akademske naobrazbe“, objašnjava Aslan.

Važnost sekularne države

Stručnjaci za pitanja integracije koji su se ovih dana oglašavali putem austrijskih medija posebno su se osvrnuli na važnost odnosa imama prema pojmu sekularno društvo; tačka koju posebno važnom smatra i Kenan Čorbić.

„Kao što znamo Austrija je sekularna država, odnosno odvojena je religija od države, tako da ne možemo da razmišljamo na način na koji razmišljaju neki, ne samo imami, već i drugi koji dolaze iz takozvanih islamskih država, gdje pokušavaju da uvežu religiju sa državom, a to su dva različita pola. Ne mislim da se imami koji rade u Austriji tog principa ne pridržavaju, ali mislim da mnogima taj pojam sekularne države nije potpuno jasan i mislim da će taj seminar na tečaju biti jako interesantan“, kaže Kenan.

Problemi sa boravišnom i radnom dozvolom

No osim što će imami kroz tečaj bolje upoznati austrijsko društvo, on bi mogao pomoći i da se popravi njihov pravni status u zemlji. Kao posebno tešku stavku i Kenan Čorbić i Adnan Aslan navode naime pitanje boravišnih dozvola imama u Austriji. Za razliku od drugih uposlenika stranog porijekla koji, ukoliko posjeduju boravišnu i radnu dozvolu, slobodno mogu mijenjati poslodavca, boravišna dozvola imama vezana je isključivo za radni odnos u udruženju u kojem su zaposleni. „Dovoljno je da dođete u nesuglasicu sa samo jednim članom džematskog odbora i da automatski izgubite sva prava i sve što ste stekli. Ako je taj član nešto konzervativniji i ne želi se otvoriti prema austrijskom društvu, a ako ste vi nešto liberalniji i to želite, automatski imate problem“, pojašnjava Kenan.

Važnost optimalnih uslova za rad

Osim toga, dodaje, ljudi žive po dvadeset godina u Austriji a vizu moraju produžavati svake godine. „I da li je sada to dobra osnova za integraciju tog čovjeka?“, pita se Kenan. „Austrijsko društvo“, dodaje „sa jedne strane indirektno zahtjeva izvjesnu liberalizaciju, ali vam sa druge strane ne daje instrumente koji vam garantuju sigurnost ako na tome radite“.

Izvjesnu sigurnost imami bi međutim mogli dobiti upravo nakon završenog tečaja na Bečkom univerzitetu. Profesor Adnan Aslan objašnjava kako se razmišlja o tome da upravo ta diploma bude osnovna garancija za boravišnu dozvolu, a ne isključivo poslodavac. Tada bi, dodaje, i „mlađi, obrazovaniji i liberalniji“ imami došli do izražaja, a imali bi i jaču motivaciju za toliko poželjnu integraciju u austrijsko društvo. Ili kako kaže Kenan Čorbić: „Tek kada nekome date optimalne uslove za rad, tek tada možete znati koliko zaista vrijedi - i poslodavcu i društvu uopšte.“

Autor: Emir Numanović

Odg. urednik: Zorica Ilić