Obrazovanje je žrtva krize

Zidovi prostorija "Petog općeg liceja" na sjeverozapadu Atine su šareni. Međutim, samo dio onoga što je ispisano na zidovima, ispisano je uz saglasnost nastavnika: brojni su grafiti na vanjskim zidovima, u hodnicima i u učionicama. Jedno A stoji na jednom zidu za anarhizam. Na vanjskom zidu pored školskog kioska piše "otjerajte fašiste".

U Grčkoj učenici nakon šest godina osnovne škole najprije tri godine pohađaju gimnaziju, a onda obično još tri godine klasični licej, prije nego počnu polagati prijemne ispite za visoke škole. Neki se odlučuju za pohađanje "praktično orijentiranog liceja" i nakon toga izuče neki zanat.

Stara oprema

Još prije 25 godina mnogi grčki liceji i škole nisu izgledali drugačije nego danas. I oprema se izgleda nije obnavljala: stolovi i stolice ukazuju na sumnjivi šarm 1970-tih. Direktor škole Pavlos Perdikakis ponosno kaže kako u ovoj školi postoji labaratorij za eksperimente iz hemije i fizike, prostorija za informatiku, prostorija za razne namjene, košarkaško i igralište za odbojku.

Za ovaj, uglavnom siromašni dio grada, licej važi kao dobro opremljen. "Ušteda je bilo u cijelom školskom budžetu. Ali obratite pažnju, labaratorij za eksperimente iz fizike prouzrokovao je samo male troškove. U hemijskom labaratoriju troškova je bilo nešto više ali ih možemo pokriti. Sportska igrališta i njihovo održavanje preuzela je općina", kaže Paradikakis.

Perdikakis poimenično poznaje svih 240 učenika. Način međusobnog ophođenja je prijateljski, čak i kada učenici u više navarata tokom pauze ulijeću u njegov ured. Sa više od 30 godina radnog iskustva kao učitelj, on zrači blagim autoritetom. Učenike ljubazno zamoli da sačekaju vani.

U ovoj školi zaposleno je 30 nastavnika, 25 njih je sa neograničenim ugovorom. Taj prosjek nije loš, kaže Nikolaos Papahristos. On je predsjednik Sindikata nastavnika (OLME) i zastupa interese 80.000 nastavnika zaposlenih u srednjim školama i licejima.

U Grčkoj kaže, trenutno nedostaje 2000 nastavnika. "Najgore je to što nastavnici koji nam nedostaju ne dobijaju neograničene ugovore jer novac koji je odobrila Trojka je potrošen."

Izleti su luksuz

Direktor škole Pavlos Perdikakis kaže da je primjetno da i roditelji imaju manje novca. Zbog toga je teško organizovati i dnevne izlete kako bi učenici iz "betonske pustinje Atine" otišli malo u prirodu. No, odlazak u prirodu košta tri eura - u posljednje dvije godine mnogi učenici nisu mogli platiti ovaj iznos, kaže direktor: "U posljednje dvije godine smo imali problem da sakupimo novac za autobus kako bismo mogli otići na izlet. Zato sada samo ponekad organizujemo takve odlaske ili pokušavamo organizovati neke druge aktivnosti koje onda označimo kao izlet, kako bismo osmislili dan."

Posebnost grčkog školskog sistema je u tome da mnogi učenici nakon škole dodatno pohađaju časove instrukcije iz nekih predmeta. Te časove daju nastavnici koji nisu dobili radno mjesto u javnoj službi. Kada bi se ta nastava ukinula, mnogi nastavnici bi ostali na ulici. Zašto oni s obzirom da u Grčkoj nedostaje nastavnika, ne mogu dobiti posao na nekoj od škola?

"Za to nedostaje novac", kaže predsjednik Sindikata nastavnika Papachristos. Plate nastavnika smanjene su za 40 odsto. Umjesto 1.000 eura, oni sada dobijaju 629 eura. U liceju jedan nastavnik može zaraditi maksimalno 1.500 eura. "Izdaci za obrazovanje skraćeni su za pola, a to je politika Trojke", kaže na kraju ovaj angažovani sindikalac.

Autori: Daphne Grathwohl/Belma Fazlagić-Šestić

Odgovorni urednik: Azer Slanjankić