Od kočničara do predvodnika?

Protokol iz Kyota ističe 2012. godine. I dok su države EU zacrtale da do te godine bitno reduciraju količinu štetnih gasova koje ispuštaju u atmosferu, najveći svjetski zagađivač, SAD, su daleko od toga. Ipak, budući stanovnik Bijele kuće u Vašingtonu, Barack Obama, najavljuje promjene.

Drugačiji od Buša

Barack Obama (Barak Obama) ima sasvim drugačije stavove o zaštiti klime od svog prethodnika, Georga Busha (Džordž Buš). On je jasno stavio do znanja da se SAD moraju okrenuti obnovljivim energijama i u tom smislu početi ozbiljnu saradnju sa UN-om i nevladinim organizacijama. Do 2050. godine bi ta zemlja morala za osamdeset odsto smanjiti količinu štetnih gasove koju ispušta. Tako barem glase planovi budućeg predsjednika. Mnogo toga govori u prilog pretpostavkama da će on potpisati novi protokol o zaštiti klime o kojem se upravo pregovara.

SAD se žele osloboditi ovisnosti

Razmislite: SAD raspolažu sa tri odsto zaliha nafte, a troše četvrtinu svjetskih zaliha tog energenta. Obama naročito želi da se oslobodi zavisnosti od Saudijske Arabije. On smatra da je njegova domovina najkasnije nakon terorističkih napada od 11. septembra morala da postane nezavisna od nafte sa Bliskog istoka, jer su Amerikanci tada bili spremni na promjene.„George Bush je Amerikance posticao na nerazumnu potrošnju. Da smo umjesto toga rekli: Hajde da budemo nezavisni od nafte s Bliskog istoka - tada bi umanjili i opasnost od terorista,“ – kaže Obama.

Nafta je za Obamu gorivo koje već predstavlja istoriju. On je već pozvao proizvođače automobila da se preorjentišu, zalaže se za oštrije propise u proizvodnji automobila i najavljuje da će pomoći koncernima da ih ispune: „Želim da automobili troše manje goriva, i to uz tehnologije koje već postoje i koje omogućavaju da s istom količinom potrošenog benzina pređemo više kilometara.“

Unatoč recesiji pet miliona radnih mjesta

ući predsjednik zna da mora postići to da se ekološko djelovanje isplati i njegovim biračima. Privredna kriza u SAD u svakom slučaju diktira i njegove prioritete. Ipak, i u vrijeme recesije je moguće otvoriti 5 miliona radnih mjesta zahvaljujući ulaganjima u nove tehnologije za šta je spreman da izdvoji 15 milijardi dolara godišnje. Obama vjeruje da se to isplati, a za to je našao i jednu državu kao primjer: „Njemačka, gusto naseljena zemlja koja leži na sjeverozapadu Evrope, je vodeća nacija u solarnim tehnologijama i zahvaljujući njima je otvorila 250.000 radnih mjesta.“

Njemačka je to postigla zahvaljujući tehnološkim rješenjima razvijenim u SAD. Obama vjeruje kako je vrijeme da se američkim idejama da šansa i u njihovoj domovini.

„Change“ samo obećanje?

Učesnici konferencije u Poznanju će teško primijetiti nešto od svih ovih Obaminih namjera. Naime, američka delegacija još uvijek zastupa stanovišta sadašnjeg predsjednika Busha. Barak Obama je ipak zamolio da mu ova delegacija podnese izvještaj. Njegova administracija već na narednoj konferenciji koja se održava u Kopenhagenu može da dokaže da moto novog predsjednika "change" - promjena, neće ostati samo obećanje.