Od lovorovih vijenaca do dekonstrukcije teatra

Prema prvim procjenama, preko deset hiljada posjetilaca pohrlilo je da vidi šta novo donosi teatarska umjetnost u svijetu.

„Sarajevska publika je razmažena,“ rekla je crnogorska rediteljka Radmila Vojvodić. „A kako i ne bi bila kada joj je MESS godinama dovodio na scenu ono što je najbolje u ovoj umjetnosti u svijetu.“

I glumica Varja Đukić, članica festivalskog žirija, apostrofira MESS kao 'mjesto najbitnijeg pozorišta, a Sarajevo kao metropolu pozorišne umjetnosti.'

„Ovogodišnji festival fascinantan je po izboru predstava vrhunskih pozorišnih poetika, koje iz svake tačke svijeta gdje su nastale, komuniciraju sa publikom, ovdje u Sarajevu, na ovom mjestu,“ dodala je Varja Đukić.

Teatarska "krema" u Sarajevu

Festival je ugostio neke od najznačajnijih teatarskih stvaralaca iz Evrope i svijeta, a među njima su i češki oskarovac Jiří Menzel, američki reditelj Michael Lessac, Dimiter Gotscheff iz Njemačke, Graužinis Cezaris iz Grčke i Robert Alfoldi iz Mađarske.

Ipak, praznik pozorišta u Sarajevu je završen, spuštena je zavjesa na 48. internacionalnom teatarskom festivalu, a nagrade podijeljene. Prema pulsu publike i reakcijama na predstavama, moglo bi se reći da nije bilo velikih iznenađenja. Petočlani međunarodni žiri, koji je predvodio Blagoja Stefanovski, direktor festivala „Ohridsko leto“, odlučio je da Zlatni lovorov vijenac za najbolju režiju ravnopravno podijele Dimiter Gotscheff za predstavu „Ivanov“ u izvođenju Volksbühne am Rosa-Luxemburg-Platz Berlin i Claudio Valdes Kuri iz Meksika, za predstavu „Čudovišta i čuda“.

"Ivanov" osvojio i publiku i žiri

Njemačka predstava „Ivanov“ otvorila je ovogodišnji MESS u Narodnom pozorištu u Sarajevu i doživjela ovacije publike, te zasuta cvijećem na otvorenoj sceni.

Zlatni lovorov vijenac za najbolja glumačka ostvarenja dobili su Samuel Finzi, za glavnu ulogu u njemačkoj predstavi „Ivanov“, glumica i rediteljica francusko-beninske predstave P.I. (PAYS) Julie Dossavi i Mirjana Karanović za ulogu u predstavi „Fedrina ljubav“ koja je nastala u koprodukciji MESS-a i Jugoslovenskog dramskog pozorišta iz Srbije.

Ikona beogradskog glumišta, Mirjana Karanović, je primajući nagradu rekla kako joj je zapravo, najvažnije da je predstava u kojoj igra kvalitetna, da je publika prihvati, ali i da je teoretičari teatra prepoznaju kao takvu.

„Meni je drago što je sada ovaj festival ovakav kakav je i ovo što neke mlade generacije sada rade i vuku dobre posljedice proteklih MESS-ova, što sve ima nekog smisla, što vaspitavaju i obrazuju neku novu sarajevsku teatarsku publiku,“ rekla je Mirjana Karanović o festivalu.

Dvije nagrade za dvije predstave Selme Spahić

I domaće, bosanskohrecegovačke snage na MESS-u, mogu biti zadovoljne. Mlada rediteljica Selma Spahić iz Sarajeva, imala je čak dvije predstave. U selekciji Mitteleurope publika je mogla da vidi njenu inscenaciju teksta Paula Zindela, „Utjecaj gama zraka na čudovišne nevene“, a u programu Future MESS i njenu drugu predstavu, „Buđenje proljeća“ koja je pobrala simpatije publike, ali i kritike.

Selmi Spahić pripala je specijalna nagrada žirija za „Buđenje proljeća“, a i redakcija lista „DANI“ istoj predstavi dodijelila je svoju tradicionalnu nagradu „Hrabri novi svijet“. I konačno, reditelj Filip Grinvald iz Banjaluke, dobio je nagradu „Jurislav Korenić“ za predstavu „Staza divljači“ koju je izvelo banjalučko Narodno pozorište. Za ulogu u ovoj predstavi Anji Stanić pripala je nagrada „Rejhan Demirdžić“ za najbolju glumicu.

Kuda ide savremeni teatar?

Zlatni lovorov vijenac za predstavu u cjelini, međunarodni žiri 48. internacionalnog teatarskog festivala MESS, dodijelio je predstavi „SCLAVI/Emigrantska pjesma“, u izvedbi češkog Divaldeni Studija, a u režiji Viliama Dočolomanskog. I na kraju, neizbježno se, nakon svega nameće pitanje: Kuda ide savremeni teatar?

„Pa, nigdje ne ide,“ kaže direktor MESS-a Dino Mustafić. „Jednim dijelom vraća se priči i emociji, zatim kontemplaciji u teatru, a s druge strane, mislim da odlazi u jednu ozbiljnu dekonstrukciju.“