Odbor Europskog parlamenta odbacio zahtjev za liberalizaciju pomorskih luka

Niz amandmana koje je Udruženje pomorskih luka Europske unije (ESPO) uputilo na prijedlog direktive o lučkim uslugama u EU nije prihvaćeno u Odboru za transport Europskog parlamenta, što je odjeklulo kao najvažnija vijest s jučerašnje godišnje skupštine ESPO-a, koja je održana u Bruxellesu. Odluka Odbora za trasport Europskog parlamenta poklopila se s održavanjem skupštine i time su derogirani napori ESPO-a da se zakonodavnim mjerama omogući snažnije konkuriranje europskih luka prema lukama Dalekog istoka, odnosno da se omogući liberalizacija lučkih usluga s krajnjim ciljem pružanja jeftinijih i bržih usluga u lukama Europske Unije. Posebno je naglašen problem brodara kojima je tržišno natjecanje otežano zbog preskupe usluge i predugog čekanja u lukama, što je na Dalekom istoku kvalitetnije riješeno prvenstveno zbog jeftinije radne snage. Stoga je i Giuliano Gallanti, predsjednik ESPO-a zatražio od Europske komisije da se razmotre mogućnosti revizije direktive. “Bojim se da sadašnje rješenje neće pomoći lukama i da ćemo umjesto stvaranja atraktivne klime za privlačenje investitora u luke, vjerojatno dobiti sasvim suprotan efekt”, kazao je Gallanti. Kako ističe Bojan Hlača, predsjednik Zajednice lučkih uprava Hrvatske, koji je predstavljao Hrvatsku na skupštini ESPO-a, Hrvatska bi se u relativno kratkom roku trebala uspješno prilagoditi zahtjevima EU-a kad je riječ o unutarnjem ustrojstvu i organizaciji lučkih usluga. “U kontekstu sjevernojadranskih luka riječka luka napravila je značajne organizacijske iskorake. Strateški je određeno u planovima ESPO-a za narednu godinu da je potrebno u potpunosti razdvojiti upravljanje lukom te korištenje luke na drugoj strani, a u Rijeci je upravo tako postavljena organizacija. Naravno, pritom je izuzetno važno osigurati jednake uvjete za sve korisnike luke, odnosno koncesionare. Mislim da takve strateške odrednice relativno brzo možemo implementirati i prihvatiti u pregovorima oko pristupanja Europskoj uniji”, ističe Bojan Hlača.

Tijekom glasovanja o direktivi protivnici liberalizacije su naglasili da strahuju pogoršanju socijalnih uvjeta lučkih radnika. Širom Europe lučke usluge uglavnom su u privatnim rukama ali su pod kontrolom monopolnih kompanija. Nova direktiva traži konkurentnost za sve poslove uključujući i javni natječaj koji poštiva postojeća pravila o konkurenciji. Ukoliko lučku direktivu odbace i zastupnici Europskog parlamenta na općoj skupštini u siječnju tada bi to bilo po drugi puta da parlamentarci blokiraju liberalizaciju lučkih usloga nakon što su to učinili 2003. godine. Trenutno nekoliko europskih pomorskih luka suočeno je s velikim gospodarskim problemima. Pomorski promet iznosi oko 90% vanjske trgovine Europske Unije te 43% trgovine unutar Europske Unije.