Odlikaš na popravnom

Agencija Moody's je ocjenu boniteta Sloveniji smanjila sa "Aa2" na "Aa3" uz opasku da se provjerava  mogućnost za dalje smanjenje, piše Neue Zürcher Zeitung i nastavlja:

"Moody's svoj potez obrazlaže ovako: bankarski sektor Slovenije se suočava s problemima, srednjoročne prognoze privrednog rasta su vrlo slabe, a politička nesigurnost raste. Rejting agencija smatra kako je moguće da će država ponovo morati da interveniše i spašava slovenačke banke. Finansijska kriza je pokazala sve slabosti bankarskog sistema koji još uvijek dobrim dijelom stoji pod državnom kontrolom.

Banke u svojim knjigama imaju sve više kredita za koje se ne zna da li će biti vraćeni, što smanjuje njihov kapital, a povećava rizike. Privredni rast se proteklih godina i zasnivao uglavnom na investicijama koje su poticale od kredita, finansiranih zaduživanjem domaćih banaka u inostranstvu. Šanse za privredni rast umanjuje i okolnost da slovenačka privreda, tradicionalno orjentisana ka izvozu, ima velike  probleme zbog pada konjukture u svijetu.

Još jedan od razloga za smanjenje rejtinga je i nesposobnost političara da pokrenu proces finansijske konsolidacije. Plan vlade da podigne gornju granicu za odlazak u penziju odbačen je na referendumu. Zaduženje Slovenije iznosi još uvijek niskih 45 odsto, ali zabrinjava dinamika povećanja dugova. U protekle tri godine, naime, dugovi su se udvostručili", piše list Neue Zürcher Zeitung.

Oligarsi prigrabili društvenu svojinu

Slične uzroke krize u Sloveniji navodi i list Frankfurter Allgemeine Zeitung.

"Privredno gledano, trogodišnja vladavina Boruta Pahora bla je prava katastrofa. Državni dug se udvostručio, produktivnost i konkurentnost slovenačkih preduzeća je bitno opala, a Slovenija je tokom privredne krize zabilježila i jedan od najvećih padova konjukture u EU. Kako su izgledi za oporavak privrede slabi, to bi Slovenija vrlo brzo mogla završiti na listi evropskih država u problemima, koju predvodi Grčka.

Slovenija ne samo da trpi posljedice velike ekspanzije kredita, nego su i njeni zakoni takvi da se na plate radnika plaća čak 55 odsto raznih doprinosa, što spada u evropski vrh. Osim toga, u vladajućem establišmentu postoji duboko uvriježena averzija prema stranim investitorima.

S obzirom na prvobitnu prednost u odnosu na druge postkomunističke države i na poseban status koji je Slovenija imala u bivšoj Jugoslaviji, ova država se na zapadu dugo smatrala primjerom uspješne tranzicije. Od početka 2007. čak su ispunjeni uslovi za uvođenje eura. Ova uspješna priča je prikrila strukturalne nedostatke koji su isplivali na površinu u doba privredne krize. Početkom ovog vijeka čak pedeset odsto firmi je još uvijek bilo u državnom vlasništu. Za poređenje: u Češkoj i Slovačkoj ovaj procenat je iznosio 25 odsto. Propuštena je prilika za prestruktuiranje preduzeća pod kontrolom političara, a kruti zakoni su otežavali privatnim firmama da sprovedu reforme.

Državne banke su oligarsima stavile na raspolaganje kredite kojima je privatizirana društvena svojina. Postojeće veze određenih krugova bliskih vladi u Ljubljani, strankama ljevice i u medijima, te moćni sindikati, spriječili su otvaranje slovenačke privrede i zdravu konkurenciju", zaključuje list Frankfurter Allgemeine Zeitung.

Autor: Azer Slanjankić

Odg. urednik: Svetozar Savić