Odluka SAD-a je pozitivan korak

Planovi o gradnji antiraketnog štita u Istočnoj Europi iz vremena bivšeg američkog predsjednika Džordža Buša nisu bili projekt NATO Saveza. To je brojne partnere SAD u Sjevernoatlantskoj vojnoj alijansi naljutilo jer su u njima vidjeli opasnost za sigurnost. Još uvijek je nejasno kako će se sada odvijati stvari sa antiraketnim štitom, ali ono što je sigurno jest da će NATO u tome imati svoj udio. Upravo je to olakšanje izrazio i generalni tajnik NATO-a Anders Fogh Rasmusen u svojoj reakciji na najavu SAD da odustaju od gradnje štita u Poljskoj i Češkoj:

„Pozdravljam to da SAD razgovaraju sa nama o tome kako možemo razviti sistem antiraketne odbrane u koji će biti uključene sve članice Saveza i koji će moći štiti sve članice Alijanse. Također pozdravljam to da će NATO imati veliku ulogu u planovima SAD za izgradnju antiraketnog sistema u Europi. To je pozitivan korak."

Skepsa u Poljskoj i Češkoj

Generalni tajnik NATO-a naravno mora pokušati govoriti u ime svih država članica Saveza. Zbog toga se on i izražava veoma pažljivo. Primjetno je primjerice da Rasmusen nije pozdravio činjenicu da se odustaje od do sada planirane izgradnje štita, već samo činjenicu da Amerikanci u budućnosti žele učešće svih europskih članica Saveza. Naime, vlade Poljske i Češke, zemalja u kojima je bila planirana gradnja štita, na odustajanje od ovih planova gledaju skeptično. Za njih su ovi planovi značili posebno zbližavanje sa Washingtonom. No, češki premijer Jan Fišer, osporio je da bi sada odnosi njegove zemlje sa SAD mogli postati lošiji.

„Nema razloga da se mijenjaju odnosi sa SAD-om. Ti odnosi su veoma dobri. Bilateralna suradnja u okviru NATO-a se nastavlja, a mi imamo jakog saveznika i partnera."

Previše obzira prema Moskvi?

O izdaji ne želi govoriti ni poljski premijer Donald Tusk. Ipak, postoji raširen osjećaj, prije svega na poljskoj strani, da Vlada predsjednika Obame ima previše obzira prema Moskvi. Njemačka kancelarka Angela Merkel nasuprot tome kaže:

Vidim ovu odluku kao signal pun nade da se prevaziđu teškoće sa Rusijom kada je riječ o zajedničkoj strategiji koja omogućava i da se zajednički borimo protiv iranskih prijetnji. Dakle, u svakom slučaju signal pun nade za više zajedništva međunarodne zajednice."

Olakšanje kod američkih saveznika je sasvim jasno prevagnulo. Za nadati je se samo da će sada i odnosi sa Moskvom postati manje napeti. Također se i suradnja u okviru NATO-a sada nakon vremena podjela ponovo poboljšala.

Autor: C. Hasselbach (Z. Ilić)

Odg. urednik: M. Smajić