Odnosi Njemačke i Hrvatske (ni)su zahladnjeli

Njemačka nikada nije imala poseban odnos prema Hrvatskoj kada je bilo riječi o ulasku u Europsku uniju, već je uvijek upozoravala da Hrvatska treba ispuniti kriterije koji su za to potrebni, tvrdi njemački zastupnik i član parlamentarnog Odbora za pitanja Europske unije, Josip Juratović. Njemačka, ali i sve druge zemlje unije, Hrvatskoj pri tome želi pomoći, ali glavni posao mora ipak Hrvatska sama učiniti, komentira Juratović.

“Poslije Rumunjske i Bugarske je jako teško računati na to da će se “nekako proći”. Koliko god su svi u Europi spremni pomoći Hrvatskoj i uglavnom pozdravljaju ulazak Hrvatske u EU pored svih tih poteškoća koje sada imamo u Europi, mislim da je jako bitno da Hrvatska konačno shvati da moraju svi i sve političke i društvene snage na tome raditi. Hrvatsko pravo mora biti slično pravu Europske unije. Bez toga Hrvatska neće moći! Ja bih se radovao kada bi im to do juna uspjelo, ali imam osjećaj da će biti teško.”

Veći stupanj pozornosti zbog negativnih iskustava

Vrlo je moguće da u javnosti nastaje dojam da Njemačka više ne podržava tako snažno Hrvatsku, međutim to je upravo suprotno, ocjenjuje predsjedavajući parlamentarnom skupinom za Hrvatsku u njemačkom Bundestagu, Horst Meierhofer. Tvrdi da su Njemačka i Hrvatska bliski partneri i da je za Njemačku najvažniji korak da Hrvatska što prije postane članica Europske unije. Međutim, Meierhofer takođe spominje ranija negativna iskustva tijekom pristupnih pregovora i poručuje da su osobni segmenti ostavljeni po strani, te da Njemačka od Hrvatske zahtijeva objektivno ispunjenje mjerila.

“To je naša prijateljska zemlja s kojom nećemo imati većih poteškoća. Smatram da je to isključeno. Međutim, to ne znači da ćemo dati “zeleno svjetlo”, ako ne budu ispunjeni uvjeti za članstvo. Ali sastavni dio dobrog prijateljstva i partnerstva je i to da se otvoreno kaže, gdje je još i što sporno.”

„Politizacija pristupanja EU ne vodi ničemu“

Ne treba tražiti neke posebne političke razloge koji su se navodno ispriječili na putu pristupanja Hrvatske Europskoj uniji ili ubrzanju pristupanja drugih zemalja Zapadnog Balkana, smatra stručni suradnik njemačke Fondacije Nauka i politika u Berlinu, Dušan Reljić. U Hrvatskoj su se dosta iskomplicirala gospodarska pitanja, a posebno pitanje visokog zaduženja u inozemstvu i vrlo niskog privrednog rasta. Istovremeno, problemi tranzicije, te ekonomskog i društvenog preobražaja usporavaju proces pristupanja Europskoj uniji svih zemalja zapadnog Balkana, ocjenjuje Reljić.

“Politizacija pitanja pristupanja Europskoj uniji ne vodi ničemu, jedino tome da se stvarni problemi, koji postoje, ne primjete i da se potisnu u stranu. U redovnim izvještajima Europske komisije o napretku zemalja koje žele pristupiti Europskoj uniji uvijek se ukazuje, ne samo za Hrvatsku, već za sve zemlje zapadnog Balkana, da u pogledu pravosudnog sistema, pogledu ljudskih prava i zaštite manjina i dalje postoje veliki problemi. Tu onda nije stvar Njemačke ili bilo koje druge zemlje članice EU da “pogura” nekoga i “zažmiri” pred nekim slabostima, nego je to pitanje suočavanja sa činjenicama koje mogu da se pročitaju svakog dana i u hrvatskoj štampi o tome u kojoj mjeri i dalje postoje problemi sa korupcijom, problemi sa kriminalitetom u privredi i uopšte sa kriminalitetom.”

„Zemlje u okruženju nabolje poznaju naše nedostatke“

Dušan Reljić kaže i da tijekom deset posljednjih godina nije zapazio neke posebne sklonosti pojedinih zemalja članica unutar Europske unije prema nekim od zemalja zapadnog Balkana. Situacija je čak suprotna, tvrdi Reljić. Zemlje, koje se nalaze u neposrednom okruženju zemalja zapadnog Balkana, poput Austrije, Italije, Grčke, Mađarske, pa i Njemačke koja ima izražene ekonomske i ljudske veze sa jugoistočnom Europom (zbog prisustva velikog broja ljudi porijeklom iz bivše Jugoslavije na prostorima Njemačke), još pažljivije gledaju i više znaju o tome šta se događa na prostoru jugoistočne Europe, komentira Reljić.

“Samim time se to ne može svesti na neko binarno osjećanje prijateljstva ili neprijateljstva, sklonosti ili nesklonosti, zato što je stepen svijesti u Njemačkoj, Austriji, Italiji, Grčkoj o tome šta se događa u zemljama koje žele pristupiti Europskoj uniji, mnogo veći nego bilo gdje drugo. Tu je potrebno da se shvati da je riječ o jednoj informisanoj raspravi, o raspravi u kojoj ljudi imaju dovoljno podataka i saznanja, i gdje se ne vode emocijama.”

Autor: Selma Filipović
Odg. urednik: Zorica Ilić