Održive kuće za 21. vijek

Ova kuća u Berlinu izgrađena je kao uzor za budućnost. Zgrada bi trebalo da proizvede više energije nego što stanovnici potroše dok žive u njoj. Višak energije je namijenjen za snabdjevanje automobila i motocikala na električni pogon. U praksi, ova ideja nije sasvim ispunila očekivanja – bilo je premalo struje za električna vozila.

Kuće su temeljno izolovane, a velike i višeslojne staklene ploče propuštaju značajnu količinu sunčeve energije. Toplota iz vazduha koji je prošao kroz kuću grije svjež vazduh, a struja se dobija iz solarnih panela na krovu. Ovo naselje je još od 2000. godine prava Meka za arhitekte iz cijelog svijeta.

Ovakve kuće imaju više svjetlosti i bolji kvalitet vazduha, a temperatura ostaje stalna zahvaljujući izuzetno dobroj izolaciji. Zgrade ovog tipa u Njemačkoj se zovu “pasivne kuće”, bez aktivnog grejanja. One zadovoljavaju posebno stroge kriterijume za štednju energije. Izgradnja tih kuća košta pet do šest odsto više, ali život u njima je daleko jeftiniji.

Ovaj stari soliter izgrađen je još 1968. u Frajburgu, a renoviran 2011. To je prvi put da je nekretnina pretvorena u „pasivnu zgradu“. I to uspješno – potrošnja energije za 140 stanova u ovom soliteru smanjena je za 80 odsto.

Uprava hotelskog lanca Eksplorer gradi svoje hotele po standardu „pasivnih objekata“. Tako imaju manje troškova. Zahvaljujući dobroj izolaciji, ovom hotelu na jugu Njemačke nije potrebno dodatno grijanje - čak ni zimi. Solarne ćelije na krovu proizvode veliki dio struje koja se troši u tom objektu.

Za život u ovako štedljivim zgradama potrebno je samo deset odsto energije u poređenju sa nekretninama iz starogradnje. Ako se „pasivne kuće“ uporede sa novogradnjom, ušteda iznosi oko četiri petine. Ovi socijalni stanovi u Finskoj su posebno dobro izolovani. Prozorska okna se sastoje od četiri paralelna staklena panoa.

Ova kuća u Filadelfiji godišnje proizvode istu količinu energije koju potroše stanari tri stambene jedinice u njoj. Takvi objekti nazivaju se „zgradama nulte energije“. Ona se uzima za primjer štedljivosti u oblasti socijalnog smještaja. Ovakve kuće garantuju da će i najsiromašniji imati sigurno snabdjevanje energijom.

Prvi poslovni centar koji zadovoljava „pasivni“ standard izgrađen je u Beču. Austrija i Njemačka imaju važan intelektualni kapital u oblasti izgradnje takvih objekata, koji doprinosi smanjenju troškova i zaštiti prirodne sredine. Na svijetu postoji oko 50.000 nekretnina koje zadovoljavaju tako stroga ekološka mjerila, a više od polovine su u Austriji i Njemačkoj.

Taj efikasni način gradnje privlači pažnju stručnjaka iz mnogih svjetskih zemalja. Ovaj arhitekta objašnjava kolegama postupak renoviranja starih stambenih blokova u Frankfurtu. Grad namjerava da renovira škole, obdaništa, kancelarijske zgrade i oko 80.000 gradskih stanova tehnikom koja je namijenjena za izgradnju „pasivnih“ zgrada.

Njemački i kineski stručnjaci za ekološku izgradnju nekretnina pred maketom fabrike koja se gradi u Kini. Kinesko preduzeće Sajas već proizvodi prozore za zgrade bez aktivnog grejanja.

Ova zgrada u Berlinu otvorena je u ljeto 2013, i označena kao objekat „nulte energije.“ Drugim riječima, solarne ćelije na krovu ove zgrade isporučuju svu potrebnu energiju. Vlasnik objekta je njemačka vlada. Evropska unija planira da uvede tačno određene smjernice o štednji energije za sve nekretnine čija gradnja počne poslije 2019. godine , i tako drastično smanji potrošnju fosilnih goriva.