Odučiti se od neprijateljstva prema drugačijem

Samo jedan procenat sredstava iz socijalnog fonda u Rumuniji stiže do Roma, u Bugarskoj je to tek nešto više – pet procenata.

O razlozima, predsjednik bugarskog Helsinškog komiteta Krasimir Kunev kaže: S jedne strane, bugarske vlasti nisu u stanju da taj novac iskoriste na pravi način. To se odnosi ne samo na novac za Rome, nego uopšte na sva sredstva koja stižu u zemlju. Osim toga, ni za jednu bugarsku vladu integracija Roma nije prioritet – prave se programi kako bi se stvorio utisak da se nešto preduzima za njihovu integraciju, ali kada novac treba uložiti u specijalne projekte – sve stane“.

Predrasude ne igraju nikakvu ulogu u raspodjeli novca

Inače, projekti za Rome mogu se finansirati iz tri izvora – socijalnog fonda, fonda za regionalni razvoj i fonda za poljoprivredu. Samo u socijalnom fondu od 2007. do 2013. godine predviđeno je 13 milijardi evra, prije svega za obrazovanje Roma i rješavanje njihovih stambenih problema.

Malo je lokalnih zajednica u Bugarskoj i Rumuniji koje koriste novac iz tih fondova. Rumunski povjerenik za manjine Peter Ekštajn-Kovač kaže da je razlog i u predrasudama stanovništva. Valentin Mokanu, rumunski državni sekretar za probleme Roma, smatra, međutim, da predrasude ne igraju nikakvu ulogu u raspodjeli novca EU i kaže: „Ukazao bih na objektivnu stranu tog nedovoljnog angažovanja – lokalne vlasti su nesposobne da ostvare projekte za Rome.U mnogim lokalnim zajednicama svega je desetak zaposlenih i oni imaju prečih briga od Roma“.

Valentin Mokanu naglašava da je ključ saživota obrazovanje – ne samo da romska djeca pohađaju školu, nego se i ukupno stanovništvo mora odučiti od neprijateljstva prema drugačijim. A direktorka rumunskog Helsinškog komiteta kaže:

„Ne može se reći: Romi kao cjelina hoće ovo ili ono. Za tako nešto suviše su velika i raznolika grupa sa veoma različitim interesima. Zato moramo da radimo sa manjim grupama na lokalnom nivou već u zavisnosti od lokalnih prilika“.

Inače, Brisel će se pobrinuti da se sredstva predviđena za Rome bolje koriste i grupa stručnjaka predložiće do kraja godine odgovarajuće mjere.

Autori: Aleksandra Šerle i Nenad Briski

Odg. urednik: Svetozar Savić