Ogorčenje u Makedoniji

„Neue Zürcher Zeitung“ piše:

„Samit NATO-a u Chicagu je za Makedoniju 'razočaravajući Deja-vu' ili već viđeno razočarenje. Dakle, isto kao i na susretu u Bukureštu 2008. godine. I ovaj put je Skoplju uskraćen poziv za pristup Zapadnoj vojnoj alijansi. Umjesto toga, zatraženo je da se sa Atinom pronađe ‚prihvatljivo rješenje' o imenu Makedonije. Atina odbija da prizna ime Makedonije zbog istoimene grčke provincije Makedonije sa glavnim gradom Solunom.

Uzaludan ljubavni trud

Ta odluka je utoliko teže pala Makedoniji, jer je Međunarodni sud pravde u Den Haagu, inače najviši sud UN-a, tokom prošlog decembra presudio da je Grčka, blokirajući Makedoniju na njenom putu u NATO zbog spora oko imena te države, prekršila obaveze iz bilateralnog sporazuma. Tokom 1995. godine obje zemlje su se dogovorile da Grčka, u slučaju pristupne procedure njenog susjeda međunarodnim organizacijama, neće praviti nikakve probleme ukoliko Skoplje u taj proces uđe kao ‚Bivša jugoslovenska republika Makedonija'. No, to što se Grčka ne pridržava tog sporazuma ne smeta NATO-u, ističu makedonski komentatori i navode da čak ni dugogodišnji angažman makedonskog kontingenta u Afganistanu u tom smislu uopšte nije bio vrijedan. Na to također nije uticala ni zaštitnička uloga Turske koja se na samitu NATO-a stavila na stranu Makedonije – kada je turski ministar vanjskih Ahmet Davutoglu za sebe čak rekao da je Makedonac. No, to je samo izazvalo nervozu u komentarima grčkih medija.

Pitanje prestiža

U Makedoniji se zbog ovog poraza podigla prašina. Nacionalno-konzervativna vlada u Skoplju je postojeći problem oko imena tokom posljednjih nekoliko godina pretvorila u pitanje prestiža. Istovremeno, pristup NATO-u i dalje važi kao prioritet. S jedne strane, vjeruje se da bi to izazvalo povećanje zanimanja potencijalnih investitora, a s druge da bi pristup NATO-u predstavljao i zaštitu teritorijalnog integriteta države. Isto tako se smatra da bi taj čin smanjio etničke napetosti u samom regionu“, piše list „Neue Zürcher Zeitung“.

Hitno potreban posao

Njemački listovi se ove srijede (23.05.) bave i večerašnjim neformalnim samitom šefova država i vlada Evropske unije u Bruxellesu. „Tageszeitung“ (TAZ) s tim u vezi, u svom online izdanju, podsjeća na upozorenje koje je uputila Organizacija za privrednu saradnju, OECD, da bi u eurozoni moglo doći do ‚drastične recesije' jer je u posljednje vrijeme u tim zemljama prisutna velika inflacija. „TAZ“ piše:

„Ukoliko se slijede informacije, koje su stizale prije večerašnjeg susreta u Bruxellesu, onda bi se na dnevnom redu tog skupa, prije svega, trebali naći njemačko-francuski odnosi i kriza eura. Međutim, najviše će biti riječi o jednoj drugoj temi: Kako se može otvoriti dovoljno radnih mjesta da bi se mladima u Evropi pružila bilo kakva šansa za bolju budućnost? Još u protekli ponedjeljak (21.05.) Međunarodna organizacija za rad (ILO) je predstavila dramatične podatake: u mjesecu martu u zemljama eurozone u prosjeku je 22,1 odsto mladih i to u starosnoj dobi između 15 i 24 godine bilo na ulicama. To je trenutno posebno izraženo u Španiji, gdje je čak 52 odsto mladih te starosne generacije bez posla. U Njemačkoj ta brojka iznosi 10 odsto. Evropa, u svakom slučaju, mora tražiti puteve kako da se mladima osiguraju radna mjesta i to će zasigurno biti jedna od glavnih tema večerašnjeg neformalnog samita EU u Bruxellesu“, pišu njemačke novine „Tageszeitung“.

Priredio: Senad Tanović

Odg. Urednica: Jasmina Rose