Okrugli stol - bez druge strane

"Okrugli stol za nacionalno jedinstvo", koji je zamišljen da donese rješenje za unutarnjopolitičku krizu u Ukrajini, održava se bez predstavnika proruskih separatista s istoka zemlje. Prijelazna vlada u Kijevu se sastaje s kandidatima za predsjedničke izbore, koji se održavaju 25. svibnja, a pozvane su i vodeće ličnosti iz kriznih regija na istoku zemlje. Međutim, oni, koji su nakon u nedjelju održanog "referenduma" proglasili neovisnost za njihove narodne republike Donjeck i Lugansk, i koji žele pripojenje tih regija Rusiji, nisu pozvani. Ne želimo pregovarati s ljudima, čije su ruke krvave, poručeno je iz Kijeva.

Kraj nasilja nije na vidiku

Istovremeno je vođa separatista, Denis Pušilin, u Donjecku također pokazao malu spremnost za dijalog s predstavnicima ukrajinske privremene vlade: "Njihovi potpisi ništa ne vrijede, i prema mom mišljenju trenutačno možemo tek razgovarati o oslobađanju zatvorenika. To se međutim može samo dogoditi ako budu nazočni i predstavnici drugih organizacija. Ja osobno još nisam imao kontakt s OSCE-om, a nismo dobili ni pozivnicu za razgovore".

Stanje na obje strane je zaoštreno, pa tako nije na vidiku niti kraj nasilja. Prilikom jednog napada proruskih separatista na jedan vojni konvoj ukrajinskih snaga u utorak u blizini grada Kramatorsk je ubijeno najmanje šest ukrajinskih vojnika. U regiji Lugansk je samoproglašeni "narodni guverner" Valerij Bolotov navodno ranjen u jednom napadu na njega. Separatisti za to optužuju vladine snage.

Čekajući vijest iz Moskve

Rusija je kritizirala nespremnost vlastodržaca u Kijevu za vođenjem izravnih razgovora sa separatistima. Trenutni pregovori su hitno potrebni, navedeno je iz Ministarstva vanjskih poslova Rusije. Moskva od Kijeva zahtijeva da primijeni smjernice, koje je postavio OSCE za rješavanje krize. Kijev bi prvo morao zaustaviti svoju vojnu akciju, pustiti na slobodu sve političke zatvorenike i prekinuti blokadu sela i gradova u istočnoj Ukrajini - poslije toga bi separatisti trebali položiti svoje oružje, poručuje se iz Moskve.

Za to vrijeme vođa separatista Pušilin još uvijek čeka pozitivan odgovor iz Rusije povodom zatraženog pristupa regije Donjeck Ruskoj Federaciji. "Nadati se može uvijek, a mi se naravno nadamo da će se to i dogoditi. Ali sve u tom slučaju ovisi o Ruskoj Federaciji. Nemam vremena da budem razočaran, jednostavno imam previše posla. Mislim da će sve doći u svoje vrijeme", kazao je Pušilin.

"Rusiji se ne žuri"

Za narodnog guvernera, kojega je Kijev na tu funkciju postavio u regiji Donjeck, Sergeja Tarutu, je sasvim jasno zašto Moskva po tom pitanju suzdržano reagira. "Rusiji se ne žuri da pripoji donjecku regiju, jer ovdje vladaju komplicirani gospodarski odnosi. Regija nije sposobna da samostalno preživi ni dva tjedna. Skoro sva poduzeća - a ovdje je sjedište industrije - izvoze svoju robu. U donjeckoj regiji nema potražnje za tim proizvodima. To znači da će za dva, tri tjedna sva industrijska poduzeća zaustaviti proizvodnju, osim nekoliko koncerna za proizvodnju prehrambenih proizvoda."

Među studentima državnog sveučilišta u Donjecku se trenutačno dosta raspravlja o naporima za pronalaženjem diplomatskog rješenja konflikta. Velike nade u uspjeh se, međutim, ne gaje. "Mislim da iz ovog ništa dobro neće proizaći. Koliko često je već vlada u Kijevu prekršila svoja obećanja? Mislim da tu ništa ne napreduje. To je besmisleno", kaže studentica Nastja.

Njezin kolega Pavel smatra: "U biti bi trebalo doći do pregovora između naše vlade i vlade samoproglašene 'narodne republike'. Mislim da je donjecka republika ugrubo rečeno poprilična glupost. Ukrajina mora ostati jedinstvena, pa toliko smo živjeli zajedno u jednoj državi."

No, od jednog dijaloga, a kamoli mirnog suživota, su obje strane još uvijek jako udaljene.