Okupirana, ali ne i pobijeđena

U Flandriji, dijelu Belgije, između bitaka Prvog svjetskog rata ljudi su se bavili umjetnošću. Slike, skulpture, nakit, igračke, rezbarije. Sve to pokazuje izložba u belgijskom Vojnom muzeju. "Vojnici koji su tjedne ili mjesece provodili na položajima imali su vremena i puno dosade", kaže Elie Barnavi, jedan od vodećih ljudi izložbe. "Ovi izlošci ne bi trebali odvraćati pozornost od strahota pokolja, oni pokazuju dio nepoznate svakodnevice", izjavio je on za Deutsche Welle prilikom otvaranja izložbe. O svakodnevici u Belgiji u vrijeme njemačke okupacije govori se u velikom dijelu izložbe u preuređenim prostorijama vojnog muzeja.

Jedna belgijska krčma, trgovina s američkom humanitarnom pomoći, zatvor, njemačko zapovjedništvo i dio rova načinjeni su u stvarnoj veličini. Posjetitelji ih mogu doživjeti kao u stvarnosti. Ova belgijska središnja izložba povodom stote obljetnice početka Prvog svjetskog rata prikazuje glad, borbu stanovništva za preživljavanje i represivnu njemačku vlast od 1914. do 1918. "To je drukčije nego na drugim izložbama u Belgiji, jer doznajemo nešto i o okupiranoj zemlji, a ne samo o fronti. To je po prvi put", kaže Bruno de Wever, povjesničar i znanstveni savjetnik Muzeja. Da bi objasnili kako je moglo doći do rata Bruno de Wever i njegove kolege prikazuju i vrijeme prije ljeta 1914. Primjerice Svjetsku izložbu 1910. na kojoj Europa kao vladar svjetskih carstava slavi trijumfe na području tehnike, gospodarstva, graditeljstva.

Nitko nije želio rat

Govori se i o njemačkom caru Wilhelmu II. koji takorekuć vodi ratove protiv vlastite obitelji. Jer, europski monarsi su bili manje ili više povezani rodbinskim vezama. I belgijski kralj Albert I. bio je u rodu s Wilhelmom II. Albert I. postaje junak jer je osobno vodio belgijsku vojsku na frontu i otpor organizirao iz posljednjeg slobodnog ostatka Belgije uz more.

"Naše je težište na svakodnevnom životu i svijetu koji je nestao zbog ovoga rata. Ali, radi se i o svijetu koji je nastao nakon ovog rata", kaže povjesničar iz Tel Aviva Elie Barnavi. Nakon Velikog rata slijedio je totalitarizam i katastrofalni Drugi svjetski rat. Ali, na njegovim ruševinama nastala je nova Europa i neobično dugo razdoblje mira. Izložba "Expo 14-18" želi pokazati kako su nacionalizam i nesposobnost vodstva doveli do rata i krvoprolića u Belgiji, objašnjava Barnavi. "Nitko stvarno nije želio taj rat. On se jednostavno dogodio i može se vidjeti kako se mali događaji mogu potpuno oteti kontroli. A na kraju se vidi kako je teško prije toga oblikovan mir. To nije funkcioniralo. To želimo pokazati ovom izložbom", kaže Barnavi.

Belgijski ministar obrane Pieter De Crem, koji je otvorio izložbu, želi postići da ovogodišnje obilježavanje godišnjice početka rata bude poticaj za razmišljanje. "Komemoracije moraju pomoći da se neprekidno nastavlja zajednička borba za miroljubivu budućnost. Prvi svjetski rat se često promatra kao sukob koji je nastao iz nesretnog i negativnog nacionalizma. Ali, u tom sukobu je postavljen i kamen temeljac za međunarodnu solidarnost", rekao je De Crem i podsjetio da je u Prvom svjetskom ratu po prvi put civilno stanovništvo jedne zemlje dobilo međunarodnu pomoć u hrani. SAD i drugi saveznici su milijune tona hrane dostavili u Belgiju. Na to podsjećaju originalne vreće iz američke savezne države Indiane i mesne konzerve "Corned Beef".

Što bih ja učinio?

Flandrija je bila natopljena krvlju nakon besmislenog ubijanja u rovovima, pri čemu su korišteni i bojni otrovi. Na to Belgijanci, Britanci i drugi narodi podsjećaju takozvanim "Poppyjem", crvenim cvijetom maka koji nose na reveru. Na kraju izložbe posjetitelj može ponijeti vlastiti primjerak "Poppyja" od papira ili plastike. Osobito mladi ljudi, koji posjete izložbu, trebali bi ponijeti još nešto, priželjkuje Elie Barnavi: odgovore na pitanja koja si nisu postavljali. "Na kraju izložbe pitamo mlade Belgijance i Europljane uz pomoć interaktivnog displaya, kako bi se oni ponašali, za što bi se oni danas borili i bili spremni umrijeti. O tomu se glasuje, a rezultat se može vidjeti tamo." Četiri mlada glumca prikazuju sudbine vojnika prije 100 godina u vrlo složenoj multimedijskoj instalaciji i uspoređuju ih s današnjim svijetom. Odgovori na elementarna pitanja nekoć i danas zapravo uopće nisu tako različiti.

Izložba "Expo 14-18. To je naša povijest!" može se vidjeti u belgijskom Vojnom muzeju u Bruxellesu. Ona je početak obilježavanja 100. godišnjice početka Prvog svjetskog rata u Belgiji.

Autori: Bernd Riegert/Anto Janković

Odgovorni urednik: Faruk Šabanović