Oluja, slavlje i parastosi

Nekoliko stotina građana, porodica nestalih iz nekadašnje Republike Srpske Krajine (RSK), te izbjeglice, prisustvovalo je parastosu poginulim srpskim civilima i vojnicima u Banjaluci. Prema podacima Tužilaštva haškog tribunala protjerano je blizu 90.000 ljudi, dok Udruženje porodica nestalih i poginulih tvrdi da se radi o 250.000 protjeranih Srba “sa namjerom da se nikada više ne vrate”.

Među protjeranim bio je i Ilija Vujinović iz Divosela kod Gospića koji je došao u Banjaluku i tu ostao punih 15 godina. “Morali smo čuvati stražu da nas ne uhvate, da nas ne ubiju jer su `91. kada su ušli prvi put u selo pobili dvadesetak ljudi. Stalno smo bili pod mitraljeskom i minobacačkom vatrom”.

U Centru za istraživanje ratnih zločina Vlade Republike Srpske kažu da je sudbina ljudi iz RSK povezana sa sudbinom ljudi iz zapadnokrajiških opština od maja 1995. godine, od akcije “Bljesak”, pa do potpisivanja Dejtonskog sporazuma. “Očekujem da će i pravosuđe u BiH procesuirati odgovorne”, rekao je direktor Centra, Janko Velimirović.

Nezadovoljni predloženim kaznama

Šef Dokumentaciono-informativnog centra "Veritas" Savo Štrbac ocijenio je da su krajiški Srbi petnaest godina nakon egzodusa iz Hrvatske, i dalje uglavnom prognanici, beskućnici i iseljenici opterećeni epitetima agresora i ratnih zločinaca. Štrbac očekuje osuđujuće presude Haškog suda za hrvatske generale Antu Gotovinu, Mladena Markača i Ivana Čermaka.

“Malo smo razočarani sa predloženim kaznama. Očekivali smo da će bar za jednog biti doživotna kazna, da tužilaštvo predloži doživotnu kaznu.”

Haški sud objavio je u utorak (3.8.) da je tužilaštvo u predmetu "Gotovina, Čermak i Markač", zatražilo da trojicu generala proglasi krivima za zločine počinjene tokom i nakon Oluje i da se kazne zatvorskim kaznama u rasponu od 17 do 27 godina zatvora.

Legalna i legitimna akcija odbrane Hrvatske

Kada je riječ o BiH, uslijedile su i prve reakcije. Nakon što je član Predsjedništva BiH Željko Komšić uputio danas čestitku predsjedniku Hrvatske Ivi Josipoviću i građanima Hrvatske povodom Dana pobjede i domovinske zahvalnosti, srpski član Predsjedništva Nebojša Radmanović rekao je da takav potez predstavlja izvlačenje zaključaka bez činjenica, te stvara probleme u BiH. Radmanović je rekao da političari u BiH, a posebno Komšić, vole da komentarišu nešto o čemu nemaju pojma a što stvara probleme u BiH.

Na sljedećoj stranici: Nisu izostale reakcije Beograda i Zagreba

Ali, ni ove godine nisu izostali disonantni tonovi ni Beograda ni Zagreba uoči godišnjice Oluje. „Oluja je bila zločin koji se ne smije zaboraviti", to je juče nakon razgovora s delegacijom srpskog Udruženja porodica nestalih i poginulih u Hrvatskoj poručio predsjednik Srbije Boris Tadić. Danas su reagovali hrvatski političari. A Tadić je iznenadio hrvatsku premijerku.

Njegova izjava kako je Oluja bila zločin koji se ne smije zaboraviti je, kako kaže Jadranka Kosor, „već viđeno, ništa novo, nažalost“. Podsjetila je kako je Hrvatska bila brutalno napadnuta, a iz Srbije su kretali tenkovi koji su rušili hrvatske gradove i ubijali hrvatske branioce i civile. Olujom je konačno vojno pobijeđena Miloševićeva velikosrpska politika. „Bilo bi dobro da i u Srbiji toga konačno postanu svjesni“, rekla je Kosor i dodala da je to “istorijska činjenica koju u Hrvatskoj neće revidirati”.

Hoće li Oluja narušiti privatne odnose dvojice predsjednika?

Istorijske činjenice iz beogradskog ugla čule su se i na parastosu u Crkvi svetog Marka, gdje je patrijarh srpski Irinej pozvao okupljene da se „pomole za duše ubijenih Srba čija je jedina krivica bila što su bili pravoslavni i što su bili Srbi. Sve se to desilo u jednom vremenu koje je bilo lišeno razuma, u vremenu bez imalo čovjekoljublja, gde je zlo trijumfovalo, a pravda i istina bili pogažena.“

Pravda i istina za hrvatskog predsjednika Ivu Josipovića jest sljedeća: „Oluja je bila kruna pravednog oslobodilačkog rata koji je Hrvatska vodila za svoju slobodu i nezavisnost. Na novinarsko pitanje hoće li Tadićeva izjava o Oluji narušiti njegove lične odnose sa srpskim predsjednikom, kojeg naziva prijateljem, Josipović je odgovorio da kao svaki predsjednik u prvom redu vodi računa o interesima države i to nije pitanje personalnih odnosa. On smatra da je u interesu Hrvatske i svih hrvatskih građana da se odnosi sa Srbijom normalizuju.

Akcenat na državnim i nacionalnim razlozima

Nadu u to izrazilo je i Srpsko narodno vijeće (SNV), koje je izdalo saopštenje povodom 15. godišnjice Oluje. U SNV-u očekuju skori dogovor o rješavanju preostalih izbjeglica te pitanje procesuiranja ratnih zločina i povrata kulturnoga blaga, što je pretpostavka za drugačiji zajednički odnos prema 'Oluji'.

Predsjednik SNV-a Milorad Pupovac ocjenjuje kako se o ratnim zbivanjima i dalje govori jednodimenzionalno, bez uvažavanja iskustava onih drugih, bez svijesti o pluralnosti uspomena, te još uvijek s naglaskom na 'državne i nacionalne razloge', a ne na sudbine i stradanja ljudi.“

Drugi dio izjave predsjednika Srbije u hrvatskim medijima jedva da se pominje, a tu je Tadić rekao kako se 15 godina nakon Oluje mora gledati u budućnost. Sa Hrvatskom se moraju rješavati problemi s kojima se suočava većina porodica u procesu povratka. Kako je saopšteno iz Tadićevog kabineta, ti problemi su vraćanje stanarskih prava, obnova imovine, neisplaćenih penzija, vrednovanje radnog staža, problemi u procesu stambenog zbrinjavanja, nemogućnost otkupa dobijenih stanova te problemi vezani uz dobivanje državljanstva i ekonomsku održivost povratka.

Hrvatska u četvrtak (5.8.) na centralnoj manifestaciji u Kninu obilježiti 15. godišnjicu od vojne akcije Oluja kao Dan pobjede i dan domovinske zahvalnosti.

Autori: Dragan Maksimović i Tatjana Mautner

Odg. urednik: Svetozar Savić