Opasno biti žirant i u Crnoj Gori

U našoj zemlji je danas opasno i štetno biti human. Nismo bili svjesni činjenice da je kriminal toliko zaživio i da se humani gest povjerilačke pomoći čovjeku-sugrađaninu može tako lako zloupotrijebiti i bukvalno nas dovesti do prosjačkog štapa, saopšteno je iz Udruženja prevarenih žiranata.

U Crnoj Gori se nekad vjerovalo na riječ

Tačan broj onih koji vraćaju tuđe kredite nije poznat, jer te podatke nije saopštila Centralna banka Crne Gore. Ali, samo u Pljevljima, na sjeveru Crne Gore, taj broj prelazi hiljadu.

Neslavan rekord drži izvesni Zijad Coković čije kredite u vrijednosti od 135 hiljada evra vraća četrdesetak crnogorskih građana! A on nije dostupan pravosudnim organima te države.

Mnogi žiranti prevareni su tako što su im jedni papiri dati na potpisivanje da bi se kasnije pokazalo da se potpis zloupotrijebio za nešto drugo. Dosta je i onih koji su pristali da budu žiranti na mnogo manji iznos od onog koji sada sami moraju da vraćaju. U Crnoj Gori se ljudima tradicionalno vjerovalo na riječ, pa ova situacija govori i o urušavanju društva.

Odgovornost banaka i građana

Ekonomista Goran Đurović tvrdi da je zbog neznanja i olakog pristajanja na žiriranje u Crnoj Gori za posljednje dvije godine raskinuto više kumstava i prijateljstava nego u prethodnih šest decenija. On je za Dojče vele rekao da odgovornost za ovo stanje snose i građani i banke.

„To je teret za naše banke. Ja na to gledam kao na njihovu veliku krivicu jer nisu na transparentan način ljudima objasnili kakve dugoročne posljedice može da ima čin žiriranja. Sa druge strane, ni građani nisu provjeravali posljedice toga šta rade, previše su se zaduživali i kao rezultat svega toga imamo to da danas mnogi ljudi vraćaju tuđe dugove i to od nekih svojih skromnih primanja, a već imamo i udruženja prevarenih žiranata.“

Lakše do Amerike nego do žiranta

Napominjući da je danas u Crnoj Gori teže obezbjediti žiranta za kredit nego američku vizu, Đurović dodaje: „Ako je išta dobro iz tih zlih vremena onda je to da su se ljudi opametili. Danas je vrlo, vrlo teško naći ili treba naći vrlo povjerljivu osobu koja je apsolutno sigurna u vas da bi vam žirirala. Tako da u svakom zlu ima nečeg dobrog.

Nadamo se da će naši građani naučiti nešto iz ovih vremena kada su olako ulazili u kreditne aranžmane.“

Podaci Centralne banke pokazuju da kreditno zaduženi građani Crne Gore u prosjeku duguju bankama nešto manje od osam hiljada evra ili 18 prosječnih zarada u toj zemlji.

Autor: Mustafa Canka, Podgorica

Odg. urednik: Svetozar Savić