Opozicija kritikuje kompromis oko antiterorističke baze podataka

Dogovorena zajednička antiteroristička baza podataka neće izgledati onako kako je to želio ministar unutrašnjih poslova, demohrišćanin Wolfgang Schaeuble. Da je bilo po njegovoj volji u Njemačkoj bi postojala kompletna baza svih podataka, kojoj bi pristup imale i policija i tajne službe. Kompromis znači da će se u zajedničku, njemačku bazu podataka ubacivati samo podaci o identitetu osobe, osumnjičene za terorizam, informacije o putovanjima u inostranstvi, posjedovanju oružja a uvešće se i još jedan kriterij: pripadnost vjeri.

Iako će zakon u naredne četiri sedmice biti usvojen, opozicija oštro kritizira jučerašnji kompromis ministara unutrašnjih poslova o stvaranju zajedničke antiteroričke baze podataka. Poslanik iz liberalne stranke Max Stadler smatra da je nejasno, koje informacije tajne službe smiju dati policiji, kada se radi o licima koja nisu osumnjičena ali čije se aktivnosti ispituju. Ona dodaje da je tu neophodno napraviti filter, kojeg za sada nema. I Zeleni su ponovili svoje kritike, koje se odnose na unošenje informacija o vjerskoj pripadnosti u zajedničku bazu podataka. Pitanje da li je neko terorista ili ne nema veze sa činjenicom kojoj vjeri pripada. Dakle tu nije odlučujuća vjera već članstvo i pripadnost islamističkoj organizaciji, izjavio je poslanik Zelenih Volker Beck. On je zaključio da činjenica da je neko musliman i da je njegova vjera islam ne znači automatski da bi on mogao biti terorista. Takve asocijacije šalju potpuno pogrešne signale, zaključio je Beck.

Predsjednica Zelenih Claudia Roth smatra da pristup kompletnoj bazi podataka, što je tražio ministar Schaeuble, ne bi bilo dobro rješenje:

„Kompletna baza podataka znači imati pristup ogromnom groblju podataka, smeću, kojim se ne može pročešljati. To pored toga znači da ne bi mogli ni obezbijediti zaštitu tajnih podataka. Ali osnovati jednu sortiranu bazu podataka, to smatram ispravnim, jer se informacije zaista moraju uvezati u jednu mrežu.“

Šef opozicione njemačke Ljevice Gregor Gysi protiv je osnivanja potpune ili ograničene baze podataka. On upućuje na slučaj predsjednika Udruženja njemačkih poslodavaca Hansa Martina Schleiera, kojeg su teroristi ubili 1977-e godine. Odlučujuća informacija o stanu u kojem je držan promakla je policiji, jer je previdjena u moru podataka, s kojima se operiralo. Gregor Gysi:

„I tako u banku podataka dodate 100.000 nebitnih informacija i kada tražite ono što je zaista važno, to više ne možete pronaći. Ali sve policijske ili tajne službe naginju prikupljanju mora informacija, što više to bolje. Ali to ne pojačava sigurnost u zemlji, već je, naprotiv, smanjuje,“

zaključio je Gysi.