Opozicija preko Kosova slabi Tadića

“Beogradska opozicija pred parlamentarne izbore u Srbiji koristi moć na sjeveru Kosova kako bi oslabila predsjednika Tadića“, piše Michael Martens u listu „Frankfurter Allgemeine Zeitung“.

Martens u tekstu piše da je prije četiri godine u Srbiji postojala mogućnost da antievropski blok sa bivšim premijerom Vojislavom Koštunicom, radikalima Vojislava Šešelja i socijalističkom strankom bivšeg predsjednika Miloševića ponovo dođe na vlast. „Koštunica želi Srbiju okrenuti prema istoku i što više se udaljiti od Brisela. Međutim, na izborima su birači imali malo sluha za Koštuničinu stranku. Miloševićevi socijalisti su proevropski, a Šešeljevi radikali su podijeljeni. Otkako je Tomislav Nikolić osnovao vlastitu stranku i počeo govoriti proevropski, u Beogradu je nezamisliva koaliciona vlada koja bi propagirala okretanje leđa EU.

Prema rezultatima ispitivanja javnog mnjenja Nikolićeva Srpska napredna straka (SNS) vodi uoči izbora u Srbiji i iza sebe ostavlja Tadićeve demokrate. Tadić kaže da je najvažniji zadatak nove vlade određivanje datuma početka pregovora o pristupanju u EU. Međutim, taj cilj ne odgovara stanju na sjeveru Kosova. Postignuti dogovor o zajedničkoj kontroli srbijansko-kosovskih granica biće sproveden tek kada za to budu srpske vođe na sjeveru. Ali, tri od četiri srpska gradonačelnika na sjeveru Kosova su pripadnici stranaka koje su u Beogradu trenutno opozicija.“

Dok u Srbiji dominira Tadićeva stranka na sjeveru Kosova glavnu riječ vode stranke Tomislava Nikolića, Vojislava Šešelja i Vojislava Koštunice. Oni koriste lokalnu vlast kako bi naštetili Tadićevoj politici i nanijeli štetu na unutrašnjo-političkom polju. Mnogi posmatrači u Beogradu su mišljenja da će Srbija na putu u EU prepreku zvanu Kosovo jedino preći samo u velikoj koaliciji Tadićeve Demokratske stranke i Nikolićeve Srpska napredna straka (SNS). Jedna takva kolicija bi zahvaljujući većini koju bi imala u parlamentu, mogla dovesti do promjene ustava prema kojem je Kosovo neodvojivi sastavni dio Srbije što kasnije mora biti potvrđeno na referendumu“, piše Martens u listu „Frankfurter Allgemeine Zeitung“.

Bacanje hrane

„Svaki Nijemac godišnje baci 81 kilograma hrane“, piše list „Die Welt“. Prema rezultatima studije univerziteta u Stuttgartu, domaćinstva u Njemačkoj godišnje bace 6,7 miliona tona životnih namirnica što znači 81 kilogram po glavi stanovnika. Dvije trećine tih namirnica su još upotrebljive. Vrijednost tih namirnica je oko 21,6 milijardi eura – po glavi stanovnika 235 eura godišnje. Ministrica za zaštitu potrošala Ilse Aigner kaže da podržava cilj EU da se do 2020. godine za 50 posto smanji količina bačene hrane. Ministrica ne dijeli mišljenje kritičara da su životne namirnice u Njemačkoj jeftine i da se zbog toga lako bacaju.

„ Prema podacima UN-ove organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO) u svijetu trenutno gladuje 900 miliona ljudi. Istovremeno se 1,3 milijardi tona životnih namirnica ne potroši jer se zbog loših uslova za skladištenje u siromašnim zemljama i transporta jednostavno pokvare. Aigner namjerava sa trgovcima dogovoriti načine brže prodaje, kraći vremenski rok transporta i skladištenja kako bi se smanjio rizik da se svježe namirnice pokvare“, piše „Welt“.

Bacanjem životnih namirnica u Njemačkoj se bavi i list „Süddeutsche Zeitung“ koji navodi da se u dosadašnjim diskusijama o uzrocima bacanja hrane često navodio rok upotrebe. Međutim, prema rezultatima studije univerziteta u Satuttgartu, najčešće se bacaju voće, povrće, hljeb i druga peciva koja na sebi uopšte namaju utisnut datum prozvodnje i rok upotrebe. Tek na petom mjestu su proizvodi na kojima je napisan rok upotrebe. U studiji se navodi da je glavni razlog „nedostatak procjene životnih namirnica, pogrešno planiranje kupovine životnih namirnica i sama kupovina kao i loš pregled zaliha koje potrošači imaju kod kuće“, navodi „Süddeutsche Zeitung“.

Autor: Mehmed Smajić

Odgovorni urednik: Svetozar Savić