1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Oproštaj od Bosne i Hercegovine

Dejan Šajinović 21. juli 2008

Michael Schroen je za pet i po godina boravka u BiH kao direktor Goethe Instituta u Sarajevu pokrenuo i podržao brojne projekte. U nedjelju se u Sarajevu oprostio od svojih prijatelja i saradnika.

https://p.dw.com/p/EgBL
Michael Schroen pred punktom RTV DW u prostorijama Gete Instituta u Sarajevu
Michael Schroen pred punktom RTV DW u prostorijama Gete Instituta u SarajevuFoto: Dejan Sajinovic

Mislim da su umjetnost, filozofija, film i teatar u BiH na veoma visokom nivou. Čini mi se da u oblastima poput muzike ili plesa postoji još potreba za razvojem. Ali to je pitanje još par godina i nekoliko novih impulsa. To nije strašno, ne može se u svim područjima biti u samom vrhu. Ali u nekim važnim područjima, BiH je u Evropi prilično dobro zastupljena.

„Ja sam optimista“

Ovim riječima je Michael Schroen, odlazeći direktor GI u Sarajevu ukratko svojim riječima za DW opisao kako vidi BiH danas u onoj oblasti u kojoj se njome u proteklih skoro šest godina otkako je direktor GI i sam bavio – u umjetnosti i kulturi. Schroen nije nikada krio da voli ovu zemlju i da mu je prirasla srcu, što se moglo i vidjeti prema broju i profilu ljudi koji su došli na oproštajni prijem koji je u nedjelju prirpemio za sve svoje prijatelje koje je u BiH stekao i poslovne partnere sa kojima je sarađivao.

Michael Schroen, Bosnien
Na oproštajni prijem je došlo stotinjak prijatelja i saradnikaFoto: Dejan Sajinovic

„Zemlja je teška, to znamo svi. Postoji nažalost još uvijek veliko nepovjerenje među ljudima, ali to se ne može otkloniti unutar samo jedne generacije. Za to je potrebno vrijeme. Zemlja će izrasti kroz blagostanje i kroz privredni razvoj jer će se kroz to izgraditi novo povjerenje“, uvjeren je on. Schroen je optimista kada je u pitanju pristupanje BiH EU i nastavak integrisanja u Evropu. „Ljudi su jako odlučni i imaju normalne potrebe i želje, baš kao i ljudi u bilo kojoj drugoj zemlji Evrope. Time je već BiH jako dobro pipremeljena na tom putu“, smatra on.

Za istorijski otklon prema ratu i svemu što se ovdje dešavalo 90-ih godina, potrebno je vrijeme, smatra. Ukazuje na primjer Njemačke, kojoj je bilo potrebno 20 godina da taj problem adresira kao problem, i još 20 godina da se te traume iz prošlosti prerade i probave. Ključna stvar je, prema njemu, naredna generacija političara, a to su sadašnji 25-godišnjaci i 30-godišnjaci, koji „neće slijepo u svemu slijediti njihove očeve, nego će sudbinu zemlje uzeti u svoje ruke kroz vlastite akcije i u modernom evropskom držanju sa vizijom“.

Spontanost i fleksibilnost

Ni oproštajna veče nije prošla bez njegovog omiljenog hobija – sviranje bubnjeva i ljubavi prema džez muzici. Sa svojih dvoje prijatelja, Andreom Hermenau, koja je svirala klavir, i Benjaminom Schaeferom, na basu, za prijatelje i goste odsvirali su nekoliko džez numera. A nakon „oficijelnog“ dijela, uslijedio je i opušteni jazz-session sa muzičarima iz publike. Schroen kaže da je vrijeme provedeno u Sarajevu iskoristio za napredovanje u džezu, svirajući sa svojim prijateljima u pojedinim sarajevskim klubovima. Kaže da mu je u tome puno pomogao i YouTube na kojem se mogu naučiti brojne tehnike sviranja.

Michael Schroen, Bosnien
Schroen je priredio i jazz koncertFoto: Dejan Sajinovic

Upravo spontanost i fleksibilnost je nešto što su njegovi sarajevski prijatelji kod njega najviše cijenili, poput Ibrahima Spahića, direktora Međunarodnog centra za mir i direktora Festivala Sarajevo „Sarajevska zima“. „Možda najupečatljiviji trenutak je njegov osjećaj za to da ljudi u BiH, posebno umjetnici, profesori, naučnici, ljudi vjere i različitih profesija i različitih mogućnosti, su u Goethe Institutu, zahvaljujući njegovom kreativnom pristupu, doživjeli da imamo ovdje jedan izvanredan kulturni prostor i da pored Miljacke na desnoj obali, pored vijećnice, vi dobijete možda jednu od najinteresantnijih alternativnih scena“.

I Sulejman Bosto, profesor na Filozofskom fakultetu slično misli.

„Programi Goethe Instituta bili su takvi da su animirali, uvezali i da su donijeli komunikaciju i povezali mnogobrojne dragocjene i kreativne ljude iz svih kulturnih područja. To što kažem vjerovatno dijele svi oni koji ga poznaju, kada kažem da gospodin Schroen osim svoje uloge direktora GI predstavlja jednu izuzetnu otvorenu i fleksibilnu i dinamičnu ličnost koja je investirala i svoju ličnu energiju, lični šarm, jednu sjajnu komunikativnu sposobnost i spremnost da čuje različite glasove i različita mišljenja. Time on pokazuje jednu nevjerovatnu fleksibilnost da kultivira kulturu dijaloga“, navodi on.

„Nedostajaće mi Bosna i Sarajevo“

Postavljanje 40 kaligrafskih platana na u ratu zapaljenu zgradu sarajevske Vijećnice, jedan je od projekata kojih se Michael Schroen rado sjeća. Zajedno sa profesorom estetike Rudolfom zur Lippeom, koji je prije dvadesetak godina u Bombaju postavio izložbu „Geometrizacija čovjeka“, početkom jula izveo je projekt postavljanja platana sa namjerom da se ukaže na potrebu njene obnove. Taj projekt Goethe Institut je pripremio zajedno sa naučnicima i stručnjacima iz BiH, Njemačke, Holandije i Izraela. Tada je i na željezničkoj stanici otvorena instalacija „Vječno vrijeme i vrijeme čovjeka“.

Michael Schroen, Bosnien
Schroen u osaku nosi "sarajevski osmjeh"Foto: Dejan Sajinovic

Zapažena kampanja bio je i projekat Misli BiH – Velika i sveobuhvatna kampanja koja je trebala pomoći ljudima BiH da se indentifikuju sa zemljom u kojoj žive. Stotinjak ljudi širom BiH učestvovalo je u kampanji putem javnih bilborda i oglasa sa fotografijama od kojih je svako na svoj način i svojim vlastitim razlozima demonstrirao zašto misli Bosnu i Hercegovinu.

Schroen se rado sjeća i projekta muzičkog asambla sa profesorom Teodorom Romanićem koji je obišao cijelu BiH.

„Naravno da će mi Bosna nedostajati. Moja supruga Mirjana i ja smo ovdje bili veoma rado, i u ovom gradu smo se jako dobro osjećali. Sarajevo će nam uvijek ostati u sjećanju i u njega ćemo se uvijek vraćati. Ovdje smo stekli puno prijatelja. Želim svim mojim saradnicima u kući da idalje angažovano rade“, ističe Schroen.

Njega će na poziciji direktora GI u Sarajevu u semptembru zamijeniti Petra Raymond, koja je do sada vodila GI u Karači. A Schroenova nova destinacija je Japan i grad Osaka. „Japan je zemlja izlazećeg sunca i zemlja osmjeha. Ali i u Sarajevu smo se jako puno smijali i taj osmjeh nosimo sa sobom u Japan!“, kaže nam na rastanku Michael Schroen.